chatbot

Što se konkretno mijenja ovom obrazovnom reformom? Što se promijenilo u odnosu na dosadašnji način rada? Koje metode i oblike poučavanja treba koristiti? Zbog čega učenici i dalje imaju po 16 predmeta u gimnaziji?

Ovo je tek prva faza reforme čiji su ciljevi: razvoj kompetencija potrebnih u 21. stoljeću, jednake prilike za sve učenike, cjeloviti razvoj učenika. Kurikulumi se temelje na ishodima učenja, a nastavne metode mijenjaju se tako da se veći naglasak stavlja na rješavanje problema i kritičko mišljenje te poticanje kreativnosti i inovativnosti.

U sljedećoj fazi treba povećati ukupan broj sati nastave (koncept cjelodnevne nastave i duže trajanje osnovne škole), a u srednjoj školi smanjiti broj predmeta.


Zašto idu dva razreda istodobno u frontalnu primjenu u sljedećoj godini?

Procjena je da nema većih prepreka takvom postupku, a ubrzavamo uvođenje reforme. Kao što se novi kurikulum Informatike mogao uvesti istodobno za osam razreda, tako će se i ostali predmeti moći primijeniti za dva uzastopna razreda istodobno. U prvoj godini će se posvetiti veća pažnja usklađivanju eventualnih preklapanja ili nedostataka.


Je li jedan od ključnih ishoda kurikulumskog pristupa razvijanje kreativnosti u učenika?

Da. To su najvažnije kompetencije za 21. stoljeće.


Koja je uloga učenika u poučavanju? Kako učinkovito utjecati na povećanje samostalnosti i odgovornosti učenika? 

Učenike se potiče na aktivnost i istraživanje s ciljem razvoja samostalnosti, kreativnosti i spremnosti na cjeloživotno učenje.


Ide li Škola za život i u strukovnim školama? Može li se kurikulum koji se koristi u programu Škola za život koristiti u strukovnim školama? 

Da, za općeobrazovne predmete u strukovnim školama koriste se predmetni kurikulumi razvijeni u sklopu Cjelovite kurikularne reforme (CKR) kao podloga za nove strukovne kurikulume. Međutim, strukovni kurikulumi se izrađuju sukladno HKO metodologiji, što znači na temelju upitnika za poslodavce (standard zanimanja).


Kolika je moja sloboda, kao nastavnika, pri planiranju? Što znači sloboda nastavnika u planiranju? Kolika je sloboda nastavnika u planiranju nastave?

U principu su zadani samo ishodi učenja i ukupna satnica. Ostalo je uglavnom na nastavniku.
Autonomno planiranje Godišnjeg izvedbenog kurikuluma usklađenog s konkretnom školom i konkretnim razredom. Suradničko planiranje obrađeno je u virtualnim učionicama.


Čemu i kako formativno vrednovanje koristi učenicima u njihovu daljnjem obrazovanju?  Kako će formativno vrednovanje utjecati na ostvarenje ishoda? Je li potrebno svaki sat vrednovati svakog učenika?

Razvoj metakognicije i kritičkog razmišljanja dva su važna cilja formativnog vrednovanja koji pozitivno utječu na postizanje ishoda učenja. Naime, važno je razviti sposobnost procjene razine vlastitih kompetencija već i pri samovrednovanju te spremnosti za državnu maturu (DM). Formativno vrednovanje pridonosi učenju, zapravo vodi učenje te je potrebno učenika kontinuirano procjenjivati, ali vrednovanje koje je povezano s davanjem brojčane ocjene ne provodi se svaki sat.


Što znači razina usvojenosti dobar? 

Očekivana razina ostvarenosti odgojno-obrazovnoga ishoda koju je ostvario prosječan učenik na kraju školske godine, što znači da je načelno mjerilo za ocjenu dobar ili vrlo dobar. Razinu ostvarenosti dobar preporučuje se koristiti prilikom kriterijskog vrednovanja kao jednu od srednjih razina.


Može li se pri jednom vrednovanju dati više ocjena za različite elemente vrednovanja?

Prilikom vrednovanja kompleksnih zadatka nužno je koristiti rubrike za vrednovanje s razrađenim kriterijima vrednovanja te se tada u načelu može dati više od jedne ocjene ako se vrednuje više od jednog elementa vrednovanja.


Hoće li kriteriji ocjenjivanja (vrednovanja) biti isti za sve učitelje u RH? Zašto nema kriterija vrednovanja na razini države? 

Neće se uvoditi nacionalne norme za vrednovanje. Međutim, metodologiju kriterijskog vrednovanja treba znati svaki nastavnik i sustavno je primjenjivati. Nacionalne norme za vrednovanje u suprotnosti su s osnovnim postavkama CKR-a. Za potrebe DM-a razvit će se jedinstveni kriteriji vrednovanja povezani s ishodima učenja kurikuluma.


Praktična

 

Gdje su rezultati evaluacije eksperimentalne faze? Zašto nisu napravljene ankete u školama koje ne sudjeluju u eksperimentu za usporedbu rezultata? 

Izvještaji svih aktivnosti i sve evaluacije dostupne su na mrežnim stranicama Škole za život www.skolazazivot.hr, a ocjene učenika, učitelja, ravnatelja, roditelja i suradnika su vrlo dobre.

Kontrolna skupina nema smisla jer su svi nastavnici bili u edukaciji i bili poticani da odmah upotrijebe naučeno tako da se odustalo od kontrolnih škola prema preporuci Povjerenstva za evaluaciju eksperimentalnoga programa.


Što je, u vezi s vrednovanjem, potrebno reći učenicima na početku školske godine?

Na početku nastavne godine učenike treba informirati o sljedećem:


Zašto se Kemija, Fizika i Biologija uvode eksperimentalno u sedmom razredu kad ostali predmeti u sedmom razredu nisu u eksperimentu? Zašto se ne čeka da djeca iz petoga eksperimentalnog razreda ne dođu u sedmi?

Kemija, Fizika i Biologija počinju se poučavati u 7. razredu pa nije bilo potrebe čekati.


Kako planirati kurikulum i vrednovanje (elementi vrednovanja B i C) za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici)?

Načine i metode vrednovanja treba uskladiti s preporukama stručnih suradnika kad je riječ o učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Elementi vrednovanja pritom ostaju nepromijenjeni.


Što se misli pod pojmom vještine?

Prema Zakonu o HKO: Ishodi učenja u HKO-u prikazuju se u sklopu znanja, spoznajnih vještina, psihomotoričkih vještina, socijalnih vještina te pripadajuće samostalnosti i odgovornosti.

Vještine predstavljaju primjenu znanja i upotrebu propisanih načina rada u izvršenju zadaća i rješavanju problema.


Hoće li se tijekom vremena mijenjati kurikulum Fizike?

Svi kurikulumi bi se trebali mijenjati nakon prvog ciklusa izvođenja (3 – 4 godine), a nije isključeno da se neki mijenjaju i prije ako se pojave opravdani razlozi.


Planira li se mala matura na kraju osnovne škole?

Ne. Planiraju se nacionalni ispiti.


Kako napraviti dobar izvedbeni plan? Kako napisati godišnji izvedbeni kurikulum? Kako napraviti izvedbu programa za kurikulumski pristup poučavanju?

Hoćemo li dobiti primjer godišnjega izvedbenog plana?

Dobar Godišnji izvedbeni kurikulum (GIK) odražava povezanost planiranja i ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda s konkretnim školskim kontekstom. GIK treba sadržavati: teme, odgojno-obrazovne ishode nastavnoga predmeta, očekivanja međupredmetnih tema, okvirni broj sati potreban za realizaciju te plan vremenskog tijeka realizacije po mjesecima. Primjeri godišnjih izvedbenih kurikuluma dostupni su u virtualnim učionicama i metodičkim priručnicima.


Kako se pripremiti za nastavu i kakvo administrativno rasterećenje očekivati?

Oblik i način pripremanja u domeni je autonomije učitelja i nastavnika. Nema propisanog obrasca, potiče se osobna kreativnost u pristupu. Naglasak je na procesu pripremanja, a ne na obrascu dnevne pripreme.

Opseg administrativnog rasterećenja dan je u pripadnim pravilnicima koji se sada mijenjaju ili su se već promijenili. Rasterećenja se očituju u ukidanju dokumentacije koja nije potrebna ili već postoji u drugom obliku, primjerice plan individualnog usavršavanja, dnevne pripreme, mjesečni planovi, evidencije zamjena, izvješća o ostvarenosti plana razrednika i sl.

Potpore i prilagodbe za učenike s teškoćama u razvoju su obvezne u skladu s Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, kao pisani dokument koji se izrađuje na početku školske godine te daje na uvid roditeljima. IOOP kao takav nije propisan.

Ne vodi se posebno:

Izbrisano:

Međupredmetne teme:


Kako vrednovati istraživanje pojava, koje se obavlja skupno? Što je s dosadašnjim kriterijima vrednovanja?

Kompleksni zadaci trebaju se vrednovati tako da se razrade rubrike koje sadrže i razine postignuća (kriterije) te konkretne sastavnice vrednovanja povezane s elementima vrednovanja iz kurikuluma. Učenici u grupi mogu međusobno vrednovati rad svojih vršnjaka, mogu napisati što je tko konkretno radio, a moguće im je dati i određeni broj bodova za timski rad koji onda sami rasporede (npr. 10 bodova za tročlani tim) itd. Više o tim temama je bilo i opet će biti obrađeno na edukacijama.


Kako provesti vršnjačko (kolegijalno) vrednovanje? Koliko će učenici biti objektivni u samovrednovanju? Koliko često provoditi samovrednovanje učenika i kako ga uklopiti u nastavu?  Gdje se i kako evidentira vršnjačko vrednovanje?

Vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje također treba biti kriterijsko tako da učenici usvoje kriterije (pa i da ponekad sudjeluju u njihovoj razradi) te da nauče vrednovati tako da svoj rad, ali i rad svojih kolega uspoređuju s danim kriterijima.  Dobro je da učitelj također vrednuje isti rad po istim kriterijima te da se usporede rezultati vrednovanja i rasprave. To je važno zbog razvoja metakognicije u učenika, odnosno da učenici nauče biti objektivni u vrednovanju. Učitelj odlučuje hoće li, kada i kako vršnjačko vrednovanje uključiti u ocjenu.


Kako vremenski što bolje organizirati i izvršiti formativno vrednovanje? Može li formativno vrednovanje rezultirati ocjenom? Računa li se formativno vrednovanje u formiranju ocjene – može li se izraziti ocjenom?

Formativno vrednovanje treba biti implicitno uključeno u sve aktivnosti, a u pravilu nije potrebno da procjena završava brojčanom ocjenom.


Hoće li se dijeliti tableti svim učenicima sljedeće školske godine? Tko je odgovoran za tablete ako se unište? Što s učenicima/roditeljima koji ne žele koristiti tablete? Kako je zamišljena uloga tableta u nastavi? 

Tablete će dobiti svi učenici osnovnih škola u 5. i 7. razredima za osobnu upotrebu, a u 1. razredu osnovne škole u razredu će biti dostupno nekoliko tableta za grupni rad. Tableti će se školama isporučiti do kraja 2019. Tableti će biti vlasništvo škole i imat će rok trajanja od četiri godine. Roditelji će biti financijski odgovorni ako se oprema ili udžbenici unište. Roditelj koji ne želi potpisati takvu obvezu, neće zadužiti udžbenik ili tablet. Udžbenik u tom slučaju roditelj treba sam nabaviti za svoje dijete. Digitalizacija se uvodi u skladu s dobi učenika pa je tako u učenika razredne nastave naglasak na razvoju fine motorike i tableti se upotrebljavaju ograničeno u školi. U svakom slučaju, tehnologija je u službi pedagogije.


Hoće li nastavnici biti opremljeni informatičkom opremom?

Da, nastavnici koji nemaju svoje osobno računalo bit će opremljeni. CARNET upravo završava nabavu 26.500 prijenosnih računala, a iduće godine bit će provedena još jedna nabava. Isporuka računala za nastavnike počet će krajem rujna 2019. Dodatno, u javnoj nabavi također se nabavljaju prijenosna računala za stručne suradnike – jedno po školi te se isporuka očekuje do kraja 2019. Sva sredstva za opremu za učenike i nastavnike osigurana su u europskim fondovima i nabavljaju se u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi.


Hoće li sve škole dobiti jednaka financijska sredstva ili to ovisi o veličini i već postojećoj opremi škole?

Škole su i do sada dobivale sredstva i opremu u skladu s brojem učenika i s obzirom na dostatnost postojeće opreme.


Tko će učenike učiti koristiti digitalne alate, sustave i aplikacije?

Učitelji će putem CKR II, a posebno putem projekta E-škola, biti dodatno educirani za učinkovitu upotrebu tehnologije pa će onda poučavati učenike. Dodatno, učenici će dodatno znanje i vještine stjecati i na nastavi Informatike.


Hoće li MZO osigurati sredstva/poticaje za Školu za život u školama u kojima je zastupljen model A (nastava na jeziku i pismu nacionalnih manjina) i to za pripremu i izradu autorskih udžbenika iz nacionalne grupe predmeta i pripremu izrade prevedenih udžbenika (prevođenje, lektoriranje, korektura)?

Da. Za tu su namjenu osigurana dodatna sredstva u državnome proračunu.


Hoće li škole koje nastavljaju eksperimentalnu provedbu reforme i sljedeće godine dobiti novce za opremu (reforma se uvodi u osmi razred, a za to je potrebna dodatna oprema)?

Dodatna sredstva bit će osigurana za svaku školu sukladno potrebama.


Zašto još nisu stigla sredstva za kupnju opreme potrebne za opremanje kabineta iako je popis rađen još prije šest mjeseci? Kako to da su strukovne škole dobile financijska sredstva za opremanje kabineta, a ne idu u frontalnu provedbu, a gimnazije koje idu nisu dobile odgovarajuća sredstva?

Sva su sredstva poslana školama, a i oprema koja se nabavljala za eksperimentalne škole je dostavljena. Za sve škole, za potrebe opremanja kabineta, prvi put su u državnome proračunu osigurana sredstva u visini od 43 milijuna kuna i dostavljena su školama u proljeće 2019. U strukovnim školama se uvode novi strukovni kurikulumi u sljedećih nekoliko godina, a općeobrazovni predmeti se uzimaju iz CKR-a tako da je i u njihovo opremanje potrebno ulagati.


Hoće li mentori u reformi i dalje biti naše kolegice i kolege iz nastave? Kako će mentori fizički uspjeti davati potporu kad počne frontalno uvođenje promjena?

Da. Za svaku školu će biti organizirani savjetnički posjeti tijekom kojih će mentori pružati potporu kolegicama i kolegama. U pružanje potpore bit će uključeno više mentora nego što je bilo za eksperimentalni program budući da će se originalna mentorska skupina proširiti savjetnicima iz agencija te učiteljima, ravnateljima i suradnicima iz eksperimentalnih škola.


Hoće li se i je li moguće organizirati edukacije o korištenju opreme i pribora?

Da, organizirat će se u sklopu projekta E-škole i projekta CKR II.


Postoje li udžbenici za učenike s teškoćama (koji sudjeluju u redovitoj nastavi) i jesu li obvezni ili se mogu koristiti isti udžbenici koji se koriste i za učenike koji se školuju po redovitom programu? 

Uz udžbenike koji se koriste u redovitoj nastavi pojedini nakladnici pripremaju i različite prilagodbe za učenike s teškoćama. Neke prilagodbe sastavni su dio elektroničkih dijelova redovitih udžbenika, drugi pak imaju posebna tiskana izdanja. Navedeni udžbenici nalaze se u katalogu odobrenih udžbenika i svaka škola, odnosno učitelj u suradnji sa stručnim suradnicima može odlučiti hoće li ih koristiti i za koje predmete. Ne postoji obveza njihova korištenja, učenici s teškoćama mogu koristiti udžbenike kao i ostali učenici u razredu uz individualnu prilagodbu.


Hoće li izaći novi udžbenici za učenike strukovnih škola?

Udžbenici za strukovne škole, odnosno specijalizirane strukovne predmete izrađuju se paralelno s izradom i uvođenjem novih strukovnih kurikuluma. Ove godine stiglo je nekoliko desetaka novih naslova, a u idućim godinama s većim intenzitetom se očekuje revidiranje strukovnih kurikuluma, samim time i novi udžbenici.


Mogu li se uskladiti poslovi, namjere i rad MZO-a i AZOO-a?

AZOO mora raditi po Zakonu i novim kurikulumima te se radi na punom uključivanju svih agencija u području odgoja i obrazovanja u reformske procese.


Možemo li dobiti više edukacija uživo?

Nastavlja se s edukacijama u svim oblicima.

Edukacije uživo:

Edukacija u virtualnim učionicama


Postoje li negativne ocjene? („nigdje se ne spominju u kurikulumu”)

Da.


Kako ćemo evidentirati vršnjačko vrednovanje?

U bilješkama ako je potrebno. No, važno je da učenici dobiju povratnu informaciju, nije nužno svaku od njih zabilježiti u imeniku.


Kako će se financirati školske knjižnice i hoće li škole dobiti nove naslove?

Ove godine u DP-u bilo je rekordnih 5,2 milijuna kuna za lektiru, a osigurano je i 37 milijuna kuna iz ESF-a za sljedeće dvije godine.


Kako učinkovito organizirati istraživački rad na nastavi? Koji su oblici i metode provođenja istraživačke nastave?

Postoje mnogobrojni načini organiziranja istraživačkoga rada koji se može provoditi individualno ili u timu, u razredu ili kod kuće. Poseban oblik je okrenuta učionica (flipped classroom). Ovo je tema jesenke edukacije.


Je li obvezno realizirati sve ishode (nedostatak vremena)? 

Da, ali nemaju svi ishodi iste razine u taksonomiji i tu ima prostora za prilagodbu.


Hoće li nastavnici dobiti više slobode u odabiru nastavne jedinice ili teme, odnosno obraditi više ili manje?

Učitelji sami odlučuju koliko vremena je potrebno za ostvarivanje ishoda u pojedinoj temi. Broj sati po temi ili ishodu nije propisan. Propisan je samo godišnji broj sati potreban za ostvarivanje svih predmetnih ishoda za pojedini razred.

 

Specifična za predmet  – primjeri pitanja

 

Mentori ovakva pitanja sistematiziraju za svaki predet i odgovaraju na jesenskim edukacijama, ali i u virtualnim učionicama. Ovdje su samo navedeni neki primjeri.


Hoće li svaki učenik imati tablet i slušalice (GK)? 

Neće dobiti slušalice, ali škola ih može nabaviti (cijena je niska).


Zašto se za naš predmet koristi Bloomova taksonomija (TZK)? 

Bloomova taksonomija koristi se za kognitivnu domenu, a osim nje postoji i posebna taksonomija za psihomotoričku domenu. Vidi npr: https://www.astate.edu/dotAsset/7a3b152c-b73a-45d6-b8a3-7ecf7f786f6a.pdf ili Dodatak A Zakonu o HKO-u.


Kako vrednovati pisane radove?  

Rubrika se tu može vrlo dobro koristiti kao i kod svih kompleksnih zadataka.


 

Proceduralna/tehnička

 

Koliko ocjena moraju imati učenici u jednoj školskoj godini?  Možemo li u jednu „kućicu“ upisati više ocjena?  

Broj ocjena nije propisan niti jednim Pravilnikom niti Zakonom pa tako ni broj ocjena koje se mogu upisati u jednu „kućicu“. Važno je kontinuirano pratiti napredak i uspjeh učenika i za svaki element vrednovanja imati ocjenu.


Treba li suglasnost roditelja za rad u radionici tehničke kulture zbog zaštite na radu ako se učenik ozlijedi na satu?  

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju suglasnost roditelja nije potrebna za sudjelovanje u obveznim nastavnim predmetima. Za uključivanje učenika u izbornu nastavu potrebna je pisana suglasnost roditelja. Za sudjelovanje učenika u izbornim i fakultativnim predmetima, aktivnostima, modulima, programima i projektima koji nisu obvezni potrebno je informirati roditelje i pribaviti njihovu pisanu suglasnost.


Možemo li prilikom vrednovanja koristiti kratke pisane provjere koje ćemo unositi u bilješke, a nakon toga srednju ocjenu unositi u rubriku? Kada formativno vrednovati, koliko često i što sve unijeti u e-dnevnik? 

Nema potrebe preračunavati različite oblike vrednovanja. Ako smatrate da je ocjena iz nekog vrednovanja važna, zabilježite je u dnevnik. Učestalost vrednovanja nije propisana, važno je kontinuirano pratiti napredak i uspjeh učenika.


Koja su administrativna rasterećenja koja nas očekuju? Hoće li se više administrativno rasteretiti nastavnici? Donose li novine više piskaranja i papirologije ili postoje rasterećenja po tom pitanju? Treba li plan i program za IOOP biti unesen u e-dnevnik?

Rasterećenja se očituju u ukidanju dokumentacije koja nije potrebna ili već postoji u drugom obliku, primjerice plan individualnog usavršavanja, dnevne pripreme, mjesečni planovi, evidencije zamjena, izvješća o ostvarenosti plana razrednika i sl.
Potpore i prilagodbe za učenike s teškoćama u razvoju su obvezne u skladu s Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, kao pisani dokument koji se izrađuje na početku školske godine te daje na uvid roditeljima. IOOP kao takav nije propisan.


Jesu li moguće (u prvoj godini) promjene plana rada tijekom godine? Nisam sigurna hoću li moći odraditi planirano u određenoj satnici. 

Reforma je dugotrajan proces i sastoji se od niza kontinuiranih poboljšanja. Svi učitelji će dobiti potporu u svojem radu, a iako će prva godina biti teška, nužno je započeti.


Može li se zatražiti od Ministarstva da učiteljima na e-mailove šalje obavijesti o natječajima?

Predlažemo iskoristiti mogućnost RSS obavijesti s mrežnih stranica Ministarstva znanosti i obrazovanja, https://mzo.gov.hr/rss/1529

Sve relevantne informacije možete dobiti i na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja https://mzo.gov.hr/ te Škole za život https://skolazazivot.hr  U virtualne učionice redovito se stavljaju obavijesti o natječajima i novostima iz MZO-a.


Može li se na tablet instalirati Office 365? Može li se na kompjutor instalirati novi Office365 bez micanja starog?

Da, s korisničkim računima [email protected]


Gdje se i kako može doći do metodičkih priručnika?

Metodički priručnici objavljeni su u virtualnim učionicama i na mrežnim stranicama Škole za život.

https://skolazazivot.hr/obrazovni-sadrzaji/metodicki-prirucnici/metodicki-prirucnici-za-osnovnu-skolu/

https://skolazazivot.hr/obrazovni-sadrzaji/metodicki-prirucnici/metodicki-prirucnici-za-srednju-skolu/


Kada će novi Pravilnik za napredovanje stupiti na snagu? 

Objavljen je u Narodnim novinama 17. 7. 2019. i stupio je na snagu 25. 7. 2019.


Kada na snagu dolazi Pravilnik o zaštiti nastavnika kao državnih službenika? 

To je dio Kaznenog zakona u nadležnosti Ministarstva pravosuđa, ali se kvalifikacija uvodi na zahtjev MZO-a.


Na koji način će se Pravilnik o vrednovanju usuglasiti s novim oblicima vrednovanja? 

Predlažemo pogledati Pravilnik na e-Savjetovanju, a u rujnu 2019. Pravilnik će biti objavljen.


 

Polemička

 

Što ako se pokaže da je reforma neuspjela, koji je plan B?

Pokretanje reformskih promjena je uspjeh sam po sebi, eksperimentalna faza je pokazala vrlo dobre rezultate, ali i smjernice za frontalnu primjenu. Reforma nije samo jedan veliki skok, nego ustrajni hod u malim koracima, nije utrka na 100 m, nego maraton.


Jesu li rezultati koji se prezentiraju samo dobar PR?

Rezultati evaluacije temelje se na značajnim statističkim uzorcima. PR je dobar za podizanje svijesti javnosti o važnosti reformskih procesa, ali mora imati argumente koji proizlaze iz plana, rezultata i istraživanja.


Kako se mjeri/provjerava uspjeh reforme? Što ako nije uspjela?

Razina uspješnosti bit će vidljiva na razini kompetencija učenika (nacionalna i međunarodna testiranja – PISA) u nekoliko godina provođenja, ali i preko „soft“ mjera zadovoljstva učenika i motivacije učitelja (npr TALIS).


Je li reforma usklađena sa zakonom? Mi idemo na educiranje za kurikularne promjene, što je s roditeljima?

Reforma se provodi u skladu sa zakonskim propisima i Strategijom.  Roditelji su važni dionici u reformi i treba ih uključiti u edukacije na razini škole, kako je to provedeno i u eksperimentalnim školama.


Što s kolegama koji ne sudjeluju u edukacijama Škole za život uživo niti online? 

Edukacije su obveza prema Zakonu i DPS-u te će svi trebati proći edukacije tijekom sljedeće godine ako do sada nisu.


Kako surađivati s kolegama koji nisu bili u virtualnoj učionici? 

Motivirati ih da se uključe jer i o tome ovisi ugled struke u javnosti.


Kada će se povećati plaće učitelja i poboljšati materijalni status učitelja? 

Nagrađivanje i napredovanje na temelju rezultata je uvedeno, a sada se borimo za povećanje plaća već od jeseni ove godine.


Zanima me koliko će to sve skupa biti primjenjivo u praksi? 

Provjerite. 🙂


Koje su sankcije za onog učitelja/nastavnika koji neće raditi prema novome obliku kurikulumskog poučavanja i neće izrađivati pedagošku dokumentaciju u skladu s uvođenjem frontalne kurikularne reforme i promijenjenim oblicima rada?

To mu je obveza prema zakonu pa su tamo i propisane sankcije.


Na čijim se iskustvima temelje promjene u kurikulumskom pristupu poučavanju? 

Mnogobrojnim nacionalnim i posebno međunarodnim istraživanjima i iskustvima te preporukama EU-a u Monitoru za obrazovanje i Izvješću za RH.


Ima li kraja Loomenu?

Nadamo se da nema. 🙂


Zašto se forsira digitalizacija? Zašto dio sadržaja mora biti u digitalnom obliku? Kako i koliko često treba upotrebljavati nove tehnologije u nastavi?  

Digitalizacija treba biti u službi pedagogije i uvodi se u skladu s dobi učenika i prema procjeni učitelja i nastavnika.


Je li autonomija olakšanje ili opterećenje? 

Nema autonomije bez stručnosti i odgovornosti.


Je li Loomen obvezan? Tko će nam to platiti?

Zakon o odgoju i obrazovanju u poglavlju XII. Stručno osposobljavanje, usavršavanje, napredovanje i izdavanje licencija, u stavku 1. jasno navodi obvezu trajnog stručnog usavršavanja svih učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u programima koje je odobrilo Ministarstvo te naglašava u stavku 7. Način i postupak stručnog osposobljavanja i usavršavanja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja propisuje ministar.

Kako je u slučaju edukacije Škola za život riječ o edukaciji koju organizira i provodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja, jasna je poveznica sa Zakonom o odgoju i obrazovanju te je obveza svakog učitelja, nastavnika, stručnog suradnika i ravnatelja da sudjeluje u trajnome stručnom usavršavanju.


Tko će nas kontrolirati?

Nastavnik koji je autonoman i odgovoran praktički ne treba kontrolu. Npr. Finska nema prosvjetnu inspekciju, ali ima iznimno puno savjetovanja.


Zašto se naziv kurikulum ne promijeni?

Kurikulum je tehnički termin koji se već 10 godina koristi u Zakonu.

 

Ostala

 

Što će biti sa sustavom natjecanja? Hoće li se on mijenjati s obzirom na autonomiju učitelja u planiranju GIK-a? Koliko različiti kalendari škole po županijama utječu na natjecanja?

Sustav natjecanja prilagodit će se novim uvjetima.


Hoće li se edukacija na Loomenu i na skupovima u sklopu Škole za život gledati za napredovanje u zvanju?

Da, u skladu s Pravilnikom o napredovanju uvjet za napredovanje je kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 100, 150, 200 sati u posljednjih pet godina.

Sudjelovanje u edukaciji na državnoj razini (po broju edukacija, međusobno različitih, uživo ili online) = 1 do 4 boda.


Kako će izgledati stručni ispiti?

Stručni ispiti prilagodit će se novim kurikulumima i propisima.


Treba li suglasnost roditelja za uključivanje učenika na Edmodo, Teams, OneNote, Loomen ili slično? 

To ovisi o korisničkim računima koji se koriste u različitim programima te načinu zaštite, prikupljanja i uporabe osobnih podataka u tim programima. Preporučujemo korištenje korisničkih računa [email protected]


Kada će se pristupiti izradi kurikuluma za umjetničke škole?

ERS ima u Akcijskom planu taj zadatak.


Hoćemo li imati potporu (on-line) kojoj se možemo obratiti vezano uz svakodnevne nejasne situacije? 

Da, mentori su svakog dana dostupni u virtualnim učionicama.


Koliko će se dalje ulagati u kompetencije nastavnika (uživo)? 

Kontinuirano ulaganje u edukaciju je temelj dobroga obrazovnog sustava i održivosti reformskih procesa tako da su edukacije prioritet. MZO će ovu ključnu obvezu ispunjavati.

1. Zbog kojih razloga je kasno započela edukacija na Loomenu za stručne suradnike i ravnatelje s obzirom da su identični sadržaji u virtualnim učionicama kao i za sve nastavnike?

Specifična edukacija za ravnatelje započela je 13. ožujka 2019. i sve je teklo prema utvrđenom planu. Održano je i sedam susreta uživo ravnatelja s ministricom i timom iz Ministarstva znanosti i obrazovanja o praktičnim pitanjima u vezi s reformom. Održavaju se i radionice za ravnatelje tijekom lipnja i srpnja. Ravnatelji su  bili pozvani uključiti se i u predmetne učionice koje su započele krajem 2018. godine.

Stajalište je Ministarstva da je uloga ravnatelja ključna te da ravnatelji svojim kompetencijama trebaju omogućiti i autonomiju škole što je ključna sastavnica kurikularne reforme.

2. Zašto za stručne suradnike i ravnatelje na Loomenu i na ŽSV-u nisu bile teme koje su iznimno važne za uspješnu provedbu novih kurikuluma u školi te su vezane uz njihovu profesionalnu ulogu?

Teme koje su predviđene za ravnatelje i suradnike bile su u širokom spektru, a edukacije će se nastaviti tijekom cijele sljedeće školske godine. Razumijevanje procesa učenja i poučavanja u kurikularnom pristupu učenju i poučavanju temelj je za nadogradnju kompetencija ravnatelja i stručnih suradnika jer se transformacija škole temelji na promjeni paradigme učenja.

3. Kada će se organizirati usavršavanja stručnih suradnika i ravnatelja, kao pružatelja podrške nastavnicima u provođenju novih kurikuluma, za konkretne teme vezane uz planiranje, realizaciju i vrednovanje nastavnog rada?

Teme za edukaciju na ŽSV-u izrađene su i osmišljene u suradnji s dionicima iz eksperimentalnih škola na temelju njihovih povratnih informacija, višim savjetnicima AZOO-a te članovima mentorskog tima. Nastavak edukacija i teme koje će se obrađivati od rujna nadalje temeljit će se na rezultatima evaluacije dosadašnjih edukacija.

Općenito, rezultati evaluacija pokazuju da su ravnatelji zadovoljni edukacijom.

Odgovori na dio pitanja iz evaluacije lipanjskih skupova N = 496 ravnatelja OŠ i SŠ su kako slijedi:



4. Koja je pedagoška i didaktička teorija osnova za preporuke koje su ravnatelji dobili na stručnom usavršavanju na županijskim stručnim vijećima?

Stručno usavršavanje za 14 ravnatelja škola koje su u siječnju 2019. proveli Jane English i Pete Maunder bilo je usmjereno na poboljšanje kvalitete učenja i poučavanja u hrvatskim školama. Budući da je u fokusu rada škole učenje i poučavanje, sadržaj tog stručnog usavršavanja bio je usmjeren na  vođenje učenja i poučavanja te na praćenje kvalitete učenja i poučavanja. Diseminacija usvojenih spoznaja ugrađuje se u edukacije za sve ravnatelje škola u Hrvatskoj.

Struktura hrvatskih škola takva je da je ravnatelj glavni rukovoditelj škole, koji osim pedagoga nema pomoćnike voditelje koji bi preuzeli pojedine aspekte upravljanja školom što je za ravnatelja dodatni izazov. Prokušana metoda opservacije učenja koja se primjenjuje u Velikoj Britaniji i SAD-u jest tzv.  kratki posjet (engl. learning walks). Tom se metodom provode kratki posjeti nastavnom satu u trajanju od 10 do 15 minuta, a unutar jednog sata moguće je provesti četiri do pet kratkih posjeta. Kratki posjeti potpuno su drugačiji od službenih opservacija nastave odnosno uvida u nastavu te se nikako ne podrazumijeva da zamjenjuju uvid u nastavu.

Definicija kratkih posjeta prema ustanovi National College of School Leadership:

Organizirani i pomno strukturirani suradnički „posjeti“ nastavi koje provode kolege iz iste (ili druge) škole kako bi istaknuli uspješne primjere poučavanja te ukazali na područja procesa učenja i poučavanja na kojima treba još raditi. Kratke posjete nastavnom satu provodi tim ljudi koji zajedno rade kako bi stekli uvid u rad kolega i osvrnuli se na njihov rad. Svrha kratkih posjeta nije nadzor nego pružanje konstruktivnih povratnih informacija u cilju unaprjeđenja poučavanja te razumijevanje načina na koji učenici uče, što uče i kad uče.  National College of School Leadership, 2005. 

Tu su strategiju primjenjivala oba međunarodna stručnjaka u svojim školama u Velikoj Britaniji kako bi imali uvid u proces učenja i poučavanja te kako bi mogli pratiti što se događa u razredima u njihovoj školi. Time su osigurali da se primjeri dobre prakse brzo i lako otkriju i podijele, a problemi pravodobno uoče, rasprave i uklone. Povratna informacija o primjerima dobre prakse dana je uglavnom pismenim putem, obično putem elektroničke pošte, a svi otkriveni problemi i nedostaci rezultirali su susretom ravnatelja i učitelja na kojem su mogli nesmetano razgovarati o uočenim nedostacima.

Uz taj način provedbe kratkih posjeta, moguće ih je primijeniti kad:

Kratki posjeti ne primjenjuju se umjesto službenog uvida u nastavu pri čemu se razmatra priprema, opservacija nastavnog sata i pružanje povratne informacije nakon nastavnog sata. Kratki posjeti samo su dodatni oblik praćenja te način dijeljenja dobre prakse. Moramo također naglasiti da uvid u nastavu predstavlja samo manji dio kvalitete poučavanja pojedinog nastavnika. Postoje i drugi važni elementi koji ukazuju na kvalitetu, kao što su povratne informacije s kratkih posjeta, pregled imenika, postignuća na testovima, napredovanje te rad učenika.

S obzirom na postojeću strukturu rukovođenja u hrvatskim školama, kratki posjeti smatraju se korisnim oblikom praćenja rada nastavnika, posebno s obzirom na to da ravnatelji imaju ograničeno vrijeme za praćenje procesa učenja i poučavanja u svojim školama.

Za vrijeme posjeta Škotskoj 14 ravnatelja imalo je priliku susresti se i razgovarati s ravnateljima škotskih škola koje provode kratke posjete kao alat za praćenje i unaprjeđenje učenja i poučavanja.

Stručno usavršavanje ravnatelja eksperimentalnih škola i savjetnika AZOO-a u Supetru obuhvatilo je i dva modula o učenju i poučavanju u kojima su jasno opisani kratki posjeti. Napisan je velik broj članaka o primjeni kratkih posjeta, kao što je navedeno u nastavku (prema izboru međunarodnih stručnjaka koji su sudjelovali u osmišljavanju edukacije).

  1. Ensuring Instruction Changes: Evidence Based Teaching – How Can Lesson Study Inform Coaching, Instructional Rounds and Learning Walks?  Max Stephens, Graduate School of Education, The University of Melbourne, Australia Journal of Science and Mathematics   Education in Southeast Asia, 2011, Vol. 34 No. 1, 111 – 133
  2. Learning Walks, Building Hearty appetites for Professional Development- Julia Steiny, SPRING 2009 VOL. 30, NO. 2 WWW.NSDC.ORG NATIONAL STAFF DEVELOPMENT COUNCIL
  3. Using Teacher Learning Walks to Improve Instruction Teachers who go on nonevaluative walk-throughs of their colleagues’  classrooms can learn how to improve their own instruction. Douglas Fisher and Nancy Frey

 

5. Zbog čega su nadležni savjetnici iz Agencije za odgoj i obrazovanje tek prije mjesec dana uključeni u stručno usavršavanje nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja (na stručnim skupovima i online edukaciji)?

Razlog nedovoljnog sudjelovanja je većim dijelom jer prethodna ravnateljica Agencije nije omogućavala suradnju. Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci sudjelovanje savjetnika iz AZOO-a sustavno je i kontinuirano što je iznimno važno za kvalitetu i održivost reformskih procesa.

6. Je li promijenjena uloga i nadležnost viših savjetnika iz AZOO s obzirom na povećanu autonomiju nastavnika?

Cjelokupan sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj mijenja se u skladu s promjenom paradigme učenja i poučavanja. U tom smislu uloga savjetnika iz AZOO-a također se pomiče prema savjetničkoj ulozi i prijenosu dobre prakse kako bi se učitelji i škole osnažili za kompetentno i autonomno donošenje odluka i upravljanje odgojno-obrazovnim procesom u školama. Savjetnici pri tome imaju ulogu istorazinske kolegijalne podrške u provedbi novih kurikuluma što se odražava i u zakonskoj i podzakonskoj regulativi koja se mijenja.

Uz Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji je promijenjen tijekom 2018. godine doneseni su i Pravilnik o nagrađivanju te Pravilnik o napredovanju, a trenutačno su na javnom savjetovanju Pravilnik o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama i Pravilnik o zajedničkome upisniku školskih ustanova u elektroničkome obliku – e-Matici. U pripremi su i izmjene Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, a u izradi je i novi Zakon o prosvjetnoj inspekciji i stručno-pedagoškom nadzoru.

7. Na koji način će prosvjetna inspekcija utvrditi eventualne propuste nastavnika u radu koji realiziraju nove kurikulume?

U novom pristupu naglasak je na realizaciji suštine (odgojno-obrazovni ishodi), a ne na provjeri puke forme. Zato je Ministarstvo i pokrenulo javne rasprave o izmjenama više pravilnika kojima se ostvaruju pretpostavke za bitno administrativno rasterećenje nastavnika, suradnika i ravnatelja. U tom smislu provodit će se i edukacija nadležnih tijela s obzirom na njihovu izmijenjenu ulogu.

8. Kako će ravnatelj uočiti eventualne nepravilnosti u radu za koje je odgovoran?

Autonomija nastavnika i ravnatelja podrazumijeva veću razinu odgovornosti koja se temelji na stručnosti, ali i transparentnosti svih procesa. Naš se sustav treba razvijati u tom smjeru jer tako rade uspješni svjetski obrazovni sustavi (npr. finski). Taj sustav podrazumijeva tranziciju od kontrole kvalitete na kulturu kvalitete. Pri tome svatko preuzima svoj dio odgovornosti te je ravnatelj i dalje odgovoran za kvalitetu rada škole i u tom se smislu veći naglasak stavlja na poticanje učenja, a ne na prijenos znanja i činjenica (konstruktivizam). Usto je važno izgraditi odnos povjerenja.

9. Kako i kada će ravnatelji imati uvid je li nastavnik i stručni suradnik odradio zadatke na Loomenu ili ne?

Nastavnik ili suradnik treba izvještaj koji dobije dati na uvid ravnatelju. To je njegova obveza.

U virtualnim učionicama svaki sudionik na svojem profilu ima cjelokupan izvještaj o aktivnostima i dobivene značke, a nakon završetka ovog ciklusa edukacije bit će im dodijeljene i potvrde o sudjelovanju.

10. Na koji način osigurati da u razredima s novim kurikulumima poučavaju nastavnici koji su završili edukacije?

Ravnatelj na temelju uvida u stručno osposobljavanje u posljednjih dvije godine, a i na temelju spoznaja o nastavniku, treba pomoći izraditi plan daljnjeg osposobljavanja ako je to potrebno. Naime, edukacije i savjetnički posjeti nastavljaju se tijekom čitave sljedeće školske godine, a aktivne su i virtualne učionice.

11. Smije li se u selekcijskom postupku za izbor novih nastavnika provjeravati znanja koja su obuhvaćena na Loomenu a vezano uz Školu za život?

Sukladno izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi prvi put škola pravilnikom propisuje postupak vrjednovanja kandidata. U sklopu vrjednovanja mogu se provjeravati među ostalim i znanja kandidata o najnovijim metodama učenja i poučavanja.

12. Jesu li se novi pristupi u poučavanju ugradili u silabuse metodičkih kolegija na fakultetima s nastavničkim smjerovima te na programima pedagoško-psihološkog obrazovanja?

Neki studijski programi ugradili su ih, a to se očekuje i od ostalih. No zbog autonomije sveučilišta u kreiranju studijskih programa MZO ne može propisati takvu obvezu. Međutim, svi novi studijski programi trebaju se uskladiti s Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Napominjemo da su studenti završnih godina nekih nastavničkih i učiteljskih fakulteta već uključeni u virtualne učionice.

13. Kada će se objaviti metodički priručnici svih nastavnih predmeta koji imaju nove kurikulume?

U virtualnim učionicama objavljeni su metodički priručnici za 22 nastavna predmeta i razrednu nastavu, a za Povijest i TZK bit će objavljeni tijekom kolovoza. Ministarstvo znanosti i obrazovanja će ih poslati i na recenziju.

14. Hoće li i kada doći pisane upute vezano uz sve usmeno preneseno na ŽSV-ovima o onome što je drugačije od dosadašnje prakse i propisa?

Pisane upute za sve važne teme šalju se u škole, ali i objavljuju na stranicama MZO-a te na stranicama Škole za život. Ako ima specifičnih tema koje se žele obraditi, uvrstit ćemo ih u daljnje edukacije, ali i u e-bilten.

15. Hoće li se prije početka nastavne godine izmijeniti svi propisi i pravilnici koji nisu u skladu s novim pristupom te usmenim uputama na ŽSV-u?

Novi pristupi opisani su u kurikulumima koji su doneseni u siječnju 2019. a zakoni i pravilnici promijenjeni su ili u postupku izmjene kako je navedeno u odgovorima na gornja pitanja.

16. Što je s Pravilnikom o praćenju i ocjenjivanju učenika koji propisuje upisivanje pisanih provjera u vremenik, a nove upute nisu u skladu s time?

U postupku je izmjene.

17. Što je s Pravilnikom o obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju u kojem se regulira prilagodba sadržaja, a ne ishoda učenja?

Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju govori o prihvaćanju različitosti učenika te osiguravanju uvjeta i potpore za ostvarivanje maksimalnoga razvoja potencijala svakoga pojedinog učenika. To znači prilagodbe metoda rada, vrednovanja, tehnološka i didaktička sredstva, prostorne uvjete te sadržajno i metodičko prilagođavanje.

Članak 2. stavak (3)

(3) Odgoj i obrazovanje učenika temelji se na načelima prihvaćanja različitosti učenika, prihvaćanja različitih osobitosti razvoja učenika, osiguravanja uvjeta i potpore za ostvarivanje maksimalnoga razvoja potencijala svakoga pojedinog učenika, izjednačavanja mogućnosti za postizanje najvećega mogućeg stupnja obrazovanja te osiguravanja odgoja i obrazovanja učenika što bliže njegovu mjestu stanovanja.

Članak 5. stavak (2)

(2) Individualizirani postupci omogućavaju različite oblike potpore, prema potrebama učenika, i to s obzirom na: samostalnost učenika; vrijeme rada; metode rada; provjeravanje vještina, znanja i sposobnosti učenika; praćenje i vrednovanje postignuća učenika; aktivnost učenika; tehnološka, didaktička i/ili rehabilitacijska sredstva za rad i primjerene prostorne uvjete.

Članak 6.

(2) Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke je redoviti program koji se sadržajno i metodički prilagođava učeniku.

(3) Sadržajna prilagodba podrazumijeva individualiziranu prilagodbu nastavnih sadržaja redovitog programa sukladno sposobnostima i sklonostima učenika, a zahtijeva smanjivanje opsega nastavnih sadržaja. Opseg nastavnih sadržaja može se umanjiti do najniže razine usvojenosti obrazovnih postignuća propisanih nastavnim planom i programom/kurikulumom za razred u koji je učenik uključen, a iznad razine posebnog programa.

18. Planiraju li se izraditi prilagođeni udžbenici za učenike koji se školuju po redovnom programu s prilagodbom sadržaja, a koji su usklađeni s novim kurikulumima?

Udžbenici prilagođeni za učenike s teškoćama već su izrađeni i nalaze se u Katalogu odobrenih udžbenika na poveznici: https://mzo.gov.hr/vijesti/ministarstvo-znanosti-i-obrazovanja-objavljuje-katalog-odobrenih-udzbenika-za-osnovnu-skolu-gimnazije-i-srednje-strukovne-skole/1881.

Ministarstvo je također raspisalo natječaj za udruge koje ih prilagođavaju za slijepe i slabovidne učenike.

19. Kako će uvođenje novih kurikuluma utjecati na ulogu pomoćnika u nastavi?

Sukladno Pravilniku o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima pomoćnik u nastavi je osoba koja pruža neposrednu podršku učeniku tijekom odgojno-obrazovnoga procesa u zadacima koji zahtijevaju komunikacijsku, senzornu i motoričku aktivnost učenika, u kretanju, pri uzimanju hrane i pića, u obavljanju higijenskih potreba, u svakodnevnim nastavnim, izvannastavnim i izvanučioničkim aktivnostima. Pravilnikom je definirano i da pomoćnik u nastavi nije nositelj nastavnoga procesa niti smije izrađivati primjeren program obrazovanja i sredstva za rad s učenikom. Pomoćnik u nastavi nije zamjena za dodatne odgojno-obrazovne i rehabilitacijske programe namijenjene učeniku tijekom odgoja i obrazovanja.

Iz navedenih odredbi jasno proizlazi kako sadržaj kurikuluma ni na koji način ne utječe na rad pomoćnika u nastavi, osim što će ukupan odgojno-obrazovni rad s učenikom biti kvalitetniji. Naravno, podrška pomoćnika u nastavi učeniku s teškoćama u razvoju samo je jedan od mogućih oblika podrške koju učeniku, primjenjujući načela inkluzije i individualizacije, u svojem svakodnevnom radu pružaju učitelji.

20. Planiraju li se propisi i praksa prilagoditi novim mogućnostima organizacije rada škole?

Mogućnosti i provedba testiraju se u eksperimentalnim školama i nakon evaluacije tog dijela otvorit će se i mogućnost za ostale te potrebne prilagodbe regulative.

21. Što je s učenicima koji mijenjaju školu?

Autonomija nastavnika podrazumijeva prilagodbu metoda poučavanja i vrednovanja, ali ishodi učenja koji se trebaju ostvariti za sve su jednaki. Ne očekuju se stoga izrazitiji problemi kod provedbe novih kurikuluma nego što je to bilo do sada kad je riječ o situaciji kada učenik mijenja školu.

22. Kada će se organizirati dopunski rad za učenike koji su negativno ocijenjeni iz nastavnih predmeta koji su se poučavali samo u prvom obrazovnom razdoblju?

Ta je situacija za sada moguća samo u eksperimentalnim školama. Za sve druge škole ta je problematika regulirana Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u članku 75.

23. Kako će se uskladiti rad u strukovnim školama jer neki opće-obrazovni predmeti idu po novim kurikulumima, a neki opće-obrazovni predmeti i svi strukovni predmeti realiziraju se po starim nastavnim planovima i programima?

Prema važećim kurikulumima, odnosno za ostale predmete planovima i programima. Međutim, paralelno s kurikularnom reformom provodi se i reforma strukovnog obrazovanja. Nove kurikulume prema Zakonu o strukovnom obrazovanju izrađuje ASOO, a s obzirom na pozamašna sredstva iz Europskog socijalnog fonda (233 milijuna kuna) očekuje se da se u sljedećih tri godine temeljito promijene i strukovni kurikulumi te da se pritom općeobrazovni predmeti usklade s novim kurikulumima.

24. Zašto nisu na svim stručnim skupovima koji su se uživo organizirali bili prezentirani primjeri dobre prakse i načini rješavanja poteškoća na koje su škole u eksperimentalnom programu nailazile?

Jesu. Na gotovo svakom od 850 skupova bio je i edukator iz eksperimentalnih škola, posebice na skupovima za ravnatelje jer su edukaciju za ravnatelje održavali sami ravnatelji eksperimentalnih škola.

25. Koji će biti kriteriji za mentorske timove koji će odlaziti u savjetodavne posjete školama?

Savjetnički posjeti školama u eksperimentalnom programu bili su vrlo uspješni o čemu svjedoče i evaluacije. Mentorski timovi obuhvaćat će stručnjake koji su do sada radili na reformi, nastavnike, ravnatelje i stručne suradnike iz eksperimentalnih škola te savjetnike iz AZOO-a

1. U kojim razredima od jeseni kreće frontalna provedba reforme?

Frontalna provedba reforme od jeseni 2019. godine kreće u svim predmetima 1. i 5. razreda osnovne škole i Biologiji, Kemiji i Fizici u 7. razredu osnovne škole. U gimnazijama reforma kreće u svim predmetima 1. razredima, a u strukovnim srednjim školama, razine 4.2. u 1. razredima s nastavnim predmetima Matematika, Hrvatsko jezik, Engleski i Njemački jezik.
Tijekom tri školske godine, kurikularna reforma će u škole ući prema sljedećem rasporedu:

*srednje škole – gimnazije svi predmeti, a strukovne škole u trajanju od 4 i 5 godina Hrvatski jezik, Strani jezik i Matematika

2. Za koga će udžbenici biti besplatni?

Udžbenici će biti besplatni za sve učenike osnovnih škola, nabavu tih udžbenika financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja iz državnog proračuna. Za škole koje sudjeluju u eksperimentalnom programu Ministarstvo znanosti i obrazovanja iz projekta sufinanciranog od strane Europskog socijalnog fonda kupuje udžbenike za učenike u razredima koji su dio eksperimentalnog programa, dakle 2., 6. i 8 razredima osnovne škole te 2. razredima srednjih škola.

3. Tko će nabavljati tablete?

Središnji državni ured za središnju javnu nabavu provodi javnu nabavu tableta u suradnji sa Središnjim državnim uredom za digitalno društvo i Ministarstvom znanosti i obrazovanja, a sve u skladu s pravilima europskih fondova te u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi. Javna nabava za tablete je u provedbi, a isporuka za prvu grupu se očekuje do kraja 2019. godine.

U 2019. nabavljaju se tableti za:

U 2020. nabavljaju se tableti za:

U 2021. nabavljaju se tableti za:

Dakle, Republika Hrvatska će osigurati tablete osnovnim školama, a škola će ih za ovu školsku godinu dati na korištenje učenicima 5. i 7. razreda koji će ih koristiti više godina odnosno do kraja njihovog osnovnog obrazovanja.

Učenici od 1. do 4. razreda osnovne škole u nastavi će koristiti tablete pod nadzorom učitelja i u grupnom radu u omjeru 4 učenika na 1 tablet. Dinamiku korištenja tableta definirat će sam učitelj ovisno o planiranom nastavnom procesu.

4. Što će sve Ministarstvo financirati za osnovne škole, a što za srednje škole?

Ministarstvo uz udžbenike financira i nabavlja projektore i prijenosna računala svim školama za stručne suradnike u okviru javne nabave iz EU sredstava koju provodi Središnji državni ured za središnju javnu nabavu. Dodatnu javnu nabavu za prijenosna računala za učitelje i nastavnike provodi CARNET sredstvima europskih fondova. Osnovnim školama Središnji državni ured za središnju javnu nabavu sredstvima europskih fondova, a u suradnji s MZO nabavlja tablete i ormariće za punjenje tableta za frontalnu primjenu reforme. Navedena oprema nabavlja se u okviru projekta Cjelovite kurikularne reforme sufinanciranog od strane Europskog socijalnog fonda. Nadalje, svim školama dostavljena su sredstva za opremanje kabineta (43 milijuna kuna) te za lektire (5,2 milijuna kuna).

5. Što će roditelji i škole morati sami nabavljati?

Roditelji i škole, odnosno jedinice lokalne samouprave sudjelovat će u financiranju nabave drugih obrazovnih materijala, kao što su radne bilježnice, likovne mape, radni materijal, školski pribor, oprema za tjelesnu i zdravstvenu kulturu i sl.

6. Tko odlučuje o nabavi ostalih radnih materijala (npr. radne bilježnice)?

Učitelji i nastavnici samostalno odabiru druge obrazovne materijale te se o njihovoj nabavi dogovara škola s roditeljima, osnivačima škola, odnosno jedinicama lokalne samouprave.

U članku 16. Zakona Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu u stavku 8 navodi se sljedeće „Ukupna cijena svih komercijalnih drugih obrazovnih materijala koji se koriste u nastavi obveznih predmeta u pojedinom razredu ne smije prelaziti 20 % za razrednu nastavu, 30 % za 5. i 6. razred odnosno 40 % za 7. i 8. razred iznosa umnoška pripadajućeg koeficijenta (f) i medijalne neto plaće (M) iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona. Za eventualna prekoračenja ovoga iznosa potrebna je suglasnost roditelja.“

7. Tko će financirati ostale radne materijale (npr. radne bilježnice)?

Druge obrazovne materijale kao što su radne bilježnice ili zbirke zadataka nabavljaju roditelji ili osnivači. Međutim, njihova cijena je ograničena Zakonom o udžbenicima tako da komplet drugih obrazovnih materijala za razrede koji ulaze u frontalnu provedbu ne smije biti skuplji od:

1. razred OŠ – 108 kn
5. razred OŠ – 226,5 kn

Za eventualna prekoračenja ovoga iznosa potrebna je suglasnost roditelja. O nabavi drugih obrazovnih materijala upute će Vam dati u školi u rujnu.

8. Hoće li učitelji dobiti računala?

Da. U sklopu projekta e-Škole, CARNET će nabaviti prijenosna računala za učitelje i nastavnike, sufinancirane iz EU fondova, dok Ministarstvo nabavlja prijenosna računala za stručne suradnike (po jedno za svaku školu) sufinancirane od strane Europskog socijalnog fonda. Isporuka se očekuje do konca 2019. godine u skladu s pravilima europskih fondova te u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi.

9. Tko kupuje računala za učitelje?

CARNET i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, ali i škole te osnivači i lokalna samouprava, ako za to postoji potreba.

10. Što će sve od opreme dobiti škole i tko će to nabaviti?

Za škole se ove godine iz projekta Cjelovite kurikularne reforme nabavljaju projektori, a iz državnog proračuna škole su od Ministarstva dobile sredstva za nabavu opreme, potrošnih materijala za uvođenje novih kurikuluma te književnih djela za cjelovito čitanje.

Škole su temeljem 12 odluka i njihovih nadopuna od kraja 2017. godine dobile 140.220.245,47 kn koje su mogle namjenski trošiti na:

Navedeno nabavljaju škole, a o namjenskom trošenju sredstava podnose izvješće Ministarstvu.

11. Kakav je postupak odabira udžbenika?

Odabir udžbenika provodit će se putem aplikacije koja će školama biti dostupna online. Poveznica na aplikaciju https://udzbenici.skole.hr/.

12. Koji je rok za odabir udžbenika?

U članku 10. Zakona Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu u stavku 6 navodi se sljedeće „Odluke iz stavaka 3. i 4. ovoga članka škola dostavlja Ministarstvu i objavljuje na svojim mrežnim stranicama najkasnije do 1. srpnja. Objedinjene liste odabranih udžbenika Ministarstvo objavljuje na svojim mrežnim stranicama.“

13. Što je sa „starim“ udžbenicima? Kome škole javljaju potrebe za dodatnim, „starim“ udžbenicima?

Škole su procjenu svojih potreba javile Ministarstvu tijekom travnja, a nakon što škole/osnivači provedu postupke nabave te dobavljači isporuče udžbenike, škole/osnivači fakturu dostavljaju u Ministarstvo koje će nakon provjere vršiti plaćanje. Nakon odabira „novih udžbenika“ u lipnju, jednaka procedura nabavke i plaćanja provodi se i za nove udžbenike koje je škola odabrala.

14. Do kada će vrijediti novi udžbenici?

U članku 6 Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu u stavku 2 navodi se sljedeće „(2) Katalog za pojedini razred i predmet može se izmijeniti nakon što su udžbenici u uporabi najmanje četiri godine, osim ako izmjene kurikuluma ne zahtijevaju raniju izmjenu.“

U članku 13 Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu navodi se sljedeće:

„(1) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na uporabu udžbenika pri provedbi eksperimentalnih programa u školama.

(2) Za potrebu primjene udžbenika u školama koje provode eksperimentalne programe ministar može donijeti smjernice koje sadrže proceduru odabira navedenih udžbenika“.

15. Do kada će vrijediti metodički priručnici koji su u izradi?

Metodički priručnici će vrijediti toliko dugo koliko su na snazi novodoneseni kurikulumi. Planovi i programi za gimnazije vrijedili su 25 godina, ali očekuje se da se, u budućnosti, kurikulumi ipak mijenjaju u puno kraćim ciklusima.

16. Što je s eksperimentalnim školama- hoće li se i za koje razrede i predmete nastaviti eksperimentalni program?

U svim školama koje su uključene u provedbu eksperimentalnog programa Škola za život nastavlja se provedba eksperimentalnog programa i u školskoj godini 2019./2020., u svim predmetima u 2. i 6. razredu osnovne škole, Biologiji, Kemiji i Fizici u 8. razredu osnovne škole i u 2 razredima četverogodišnjih srednjih škola. U gimnazijama u svim predmetima, a u strukovnima idu Hrvatski, Njemački, Engleski i Matematika.

17. Hoće li državna matura biti ista kao do sada i kada se očekuje državna matura prema novim kurikulumima?

Državna matura će se uskladiti s novim kurikulumima u školskoj godini 2021./2022.

18. Hoće li tableti kao i do sada biti u vlasništvu škola (i u frontalnoj provedbi)? Tko će servisirati opremu? Tko će platiti troškove nastale eventualnim oštećenjima tableta?

Tableti će biti vlasništvo škola. Garancija i ostali uvjeti u vezi sa servisiranjem opreme određuju se ugovorom o nabavi s odabranim dobavljačima. Dobavljači su dužni osigurati uslugu e-tehničara za opremu u školi. Namjerno izazvana oštećenja na uređajima koja nisu garancijom predviđena snosit će roditelji.

19. Što ako je loša internetska veza u školi?

CARNET osigurava što je moguće bržu i kvalitetniju internetsku vezu do škole, pa tako mnoge škole već imaju i optičku vezu. Kontinuirano će se raditi na poboljšavanju internetske veze do škole, a i u samoj školi. Za one škole, posebice područne škole koje do sad nisu imale pristup internetu, ili je bio premale brzine, zajedno s CARNETom pronalazimo najbolja rješenja, koja uključuju korištenje i satelitskog pristupa. Poboljšavanje mrežne infrastrukture osigurano je u projektu e-Škole i tijekom sljedeće tri godine bit će ostvareno u svim školama. Kako bi se tijekom tog prijelaznog razdoblja pomoglo školama koje možda nemaju dovoljno dobru mrežnu infrastrukturu u školama, dogovara se podrška teleoperatera s mogućnošću mobilnog pristupa internetu – kako za učeničke tablete, tako i za učiteljska računala odnosno bežični pristup za učionice. Već u eksperimentalnom programu teleoperateri su svakom učeniku i učitelju omogućili besplatan pristup obrazovnim sadržajima.

20. Kako je organiziran školski kalendar, odnosno obrazovna razdoblja u eksperimentalnim školama?

U skladu s Odlukom o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2019./2020. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_05_48_938.html Članak 9 – škole koje sudjeluju u eksperimentalnom programu „Škola za život“ mogu imati drugačiji kalendar uz posebnu odluku ministrice.

21. Je li informacija ili glasina kako učitelji neće moći predavati u Školi za život pod uvjetom da se do sada nisu educirali preko platforme Loomen?

Podrazumijeva se da su učitelji, nastavnici i stručni suradnici koji preuzimaju razrede koji od jeseni ulaze u frontalnu provedbu kurikularne reforme educirani i adekvatno pripremljeni. Ravnatelj škole je odgovorna osoba koja treba osigurati da učitelji/nastavnici koji ulaze u frontalnu primjenu novih kurikuluma budu za to odgovarajuće pripremljeni te je odgovoran za kvalitetu rada u školi.

22. Jesu li se učitelji educirali za frontalno uvođenje kurikularne reforme?

Nakon uspješno provedene edukacije CARNET-a organiziranjem radionica uživo „Kako uspješno učiti u online okruženju“, koje su okupile više od 32.000 sudionika, tijekom siječnja i veljače održano je oko 1.000 jednodnevnih stručnih usavršavanja za sve učitelje i nastavnike svih nastavnih predmeta na županijskoj i lokalnoj razini na kojima je sudjelovalo više od 26.000 učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja.

Stručnim skupovima tijekom lipnja i srpnja nastavljaju se edukacije za frontalno uvođenje kurikularne reforme. Tijekom cijele ove školske godine kontinuirano se održavaju i online edukacije s oko 40.000 polaznika.

23. Je li istina kako kurikuluma za rad u produženom boravku nema i neće ga iduće školske godine ni biti?

Zaseban kurikulum produženog boravka nije predviđen Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije, ali Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi daje smjernice za pripremu godišnjeg izvedbenog kurikuluma produženoga boravka kojeg izrađuje učitelj u produženome boravku u suradnji sa stručnim suradnicima škole i učiteljima učenika uključenih u produženi boravak te je sastavni dio školskoga kurikuluma.

24. Je li istina kako do jeseni, odnosno prije početka školske godine 2019./2020. više neće biti interaktivnih edukacija (poput ove u Trnjanskoj od 11. lipnja), s obzirom na činjenicu da su učitelji tražili iste smatrajući se nespremnima za početak novog načina rada u Školi za život i samim tim nedovoljno pripremljeni?

Za sve učitelje, nastavnike i stručne suradnike planiran je niz edukacija uživo i online te kontinuirana podrška mentora u virtualnim učionicama kako bi se što bolje pripremili i snašli u primjeni novih kurikuluma. Za svaku školu planirane su savjetničke posjete, roditeljski sastanci te niz stručnih skupova, okruglih stolova i radionica na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

25. Zašto ne postoje evaluacijske liste na završetku ovakvih i sličnih edukacija kojima bi se provjerila ostvarenost postavljenih ishoda (predavača, Agencije, Ministarstva..), a samim tim i spremnost i osposobljenost učitelja za Školu za život?

Na svakom stručnom skupu u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja sudionici dobivaju poveznicu za online evaluacijski upitnik u kojem daju povratne informacije o ostvarenome na tom skupu. Također, na kraju svake teme u virtualnoj učionici su dostupni evaluacijski upitnici za povratne informacije. Sve informacije prikupljene u spomenutim evaluacijama objavljuju se na mrežnim stranicama www.skolazazivot.hr .

26. Što upisati u Pregled rada (eDnevnik)?

Sadržaj koji učitelj treba upisati u Pregled rada nije propisan niti jednim pravilnikom niti zakonom, a vrlo često se učitelji i nastavnici žale da “jedno upisuju, a drugo rade”. Stoga je izuzetno važno osvijestiti autonomiju učitelja i nastavnika koja počiva na odgovornom planiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda te bilježenju u Pregled rada, upravo onoga što je za određeni sat planirano i ostvareno. Mora postojati jasna poveznica između planiranog u Godišnjem izvedbenom kurikulumu i zabilježenog u Pregledu rada.

Bilješka u Pregledu rada može primjerice, uključivati:

Ili neki drugi oblik zapisa kojim učitelj/nastavnik jasno opisuje što se radi tijekom određenog nastavnog sata odnosno kojim se omogućava praćenje ostvarivanja kurikuluma.

27. Koga možemo kontaktirati/kome se možemo obratiti za dodatna pitanja i informacije u vezi s kurikularnom reformom?

Sve informacije koje vas zanimaju, a koje niste pronašli među najčešćim pitanjima i odgovorima, možete dobiti slanjem upita u Info centar putem e-mail adrese [email protected]