Lipanj i srpanj 2019.

Hrvatski jezik, skupovi uživo – priprema za frontalnu primjenu novih kurikuluma, lipanj i srpanj 2019.

Hrvatski jezik, skupovi uživo – priprema za frontalnu primjenu novih kurikuluma, lipanj i srpanj 2019.

Objavljeno: 27. srpnja 2019.

Stručni skupovi za učitelje i nastavnike predmeta Hrvatski jezik održani su diljem cijele Hrvatske (u Bibinju, Bjelovaru, Čakovcu, Čepinu, Daruvaru, Delnicama, Draganiću, Dubrovniku, Dugom Selu, Gospiću, Hrvatskoj Kostajnici, Karlovcu, Koprivnici, Kostreni, Krapini, Krapinskim Toplicama, Kutjevu, Ludbregu, Molvama, Našicama, Novom Marofu, Osijeku, Pazinu, Petrijevcima, Požegi, Puli, Rijeci, Rovinju, Rovišću, Samoboru, Sesvetskom Kraljevcu, Sisku, Slavonskom Brodu, Splitu, Sračincu, Suhopolju, Šibeniku, Varaždinu, Velikoj Gorici, Vinkovcima, Virovitici, Zaboku, Zadru i Zagrebu) u 60 osnovnih i srednjih škola od 3. lipnja do 9. srpnja 2019.

U njima je sudjelovalo 1505 učitelja hrvatskog jezika iz osnovnih škola i 884 nastavnika hrvatskog jezika iz srednjih škola – ukupno 2 389.

Predavači i voditelji radionica bili su članovi predmetnog tima za Hrvatski jezik: Anamarija Didović Batinić, Nataša Sajko, Dalia Mirt, Debora Lukac, Maja Bezina, Marijana Benić, Mirjana Vranić Šušlje, Rada Cikuša, Snježana Majsterić, Nataša Kuzmar Colnar, Željka Orban, Žarko Gazzari, Margareta Princip, Marina Saračević Živković, Zdenka Žuvela Borovina i Nikolina Marinić.

U radu stručnih skupova sudjelovali su i viši savjetnici u Agenciji za odgoj i obrazovanje: Gea Cetinić, Anđa Suvala, Linda Grubišić Belina, Mirela Barbaroša Šikić, Marijana Češi, Jasna Pandžić, Marija Matić i Srećko Listeš.

Zahvaljujemo voditeljicama i voditeljima županijskih stručnih vijeća na odličnoj i profesionalnoj organizaciji skupova te ravnateljima i zaposlenicima škola domaćina u kojima su se održavali skupovi na srdačnoj dobrodošlici. Stručni skupovi održavali su se u sljedećim školama:

Ekonomska i turistička škola Karlovac,

Gimnazija „Matija Mesić“

Gimnazija Antuna Gustava Matoša Zabok

Industrijsko-obrtnička škola Šibenik

Gimnazija Gospić

Gospodarska škola Čakovec

Gimnazija Matije Antuna Relkovića Vinkovci

Katolička gimnazija Požega

Gimnazija Velika Gorica

I. gimnazija Osijek

I. osnovna škola Čakovec

Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti Osijek

Klasična gimnazija Zagreb

Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar

Nadbiskupsko sjemenište Zmajević Zadar

Obrtnička i industrijska graditeljska škola Zagreb

Obrtnička škola Koprivnica

Osnovna škola – Scuola elementare “Giuseppina Martinuzzi” Pula

Osnovna škola Sračinec

Osnovna škola Suhopolje

Osnovna škola “Eugen Kumičić” Rijeka

Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić” Slavonski Brod

Osnovna škola Kostrena

Osnovna škola Mejaši Split

Osnovna škola 22. lipnja Sisak

Osnovna škola Ante Kovačića Zagreb

Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina

Osnovna škola bana Josipa Jelačića Zagreb

Osnovna škola Bartula Kašića Zadar

Osnovna škola Bogumila Tonija Samobor

Osnovna škola Dobriše Cesarića Zagreb

Osnovna škola Draganići

Osnovna škola Fausta Vrančića Šibenik

Osnovna škola Granešina

Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Delnice

Osnovna škola Jagode Truhelke Osijek

Osnovna škola Josipa Zorića Dugo Selo

Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskog Zagreb

Osnovna škola Krapinske Toplice

Osnovna škola Ludbreg

Osnovna škola Ljudevita Gaja Osijek

Osnovna škola Miroslava Krleže Čepin

Osnovna škola Mokošica

Osnovna škola Molve

Osnovna škola Novi Marof

Osnovna škola Petrijevci

Osnovna škola Rovišće

Osnovna škola Sesvetski Kraljevec

Osnovna škola Stjepana Radića Bibinje

Osnovna škola Sveta Klara Zagreb

Osnovna škola Šćitarjevo

Osnovna škola Vladimira Nazora Rovinj

Osnovna škola Zdenka Turkovića Kutjevo

Osnovna škola Zrinskih i Frankopana Otočac

Pazinski kolegij – klasična gimnazija Pazin s pravom javnosti

Prirodoslovna i grafička škola Rijeka

Prva gimnazija Varaždin

Srednja škola Isidora Kršnjavoga Našice

Strukovna škola Virovitica

Zdravstvena škola Split

 

Evaluacijski obrazac o održanim stručnim skupovima ispunilo je 874 kolegica i kolega.

Sudionici lipanjskih stručnih skupova odgovorili su na pitanje o godinama staža u obrazovanju:

Organizacijom stručnog skupa u potpunosti je zadovoljno 65 % učitelja i nastavnika. Djelomično je zadovoljno 33 % sudionika, a u potpunosti nezadovoljno 3 %.

Tema stručnog skupa bila je Kurikulumsko planiranje poučavanja. Ishodi stručnog skupa bili su: učitelj ili nastavnik povezuje ishode učenja, aktivnosti i vrednovanja primjenjujući kurikulumski pristup poučavanju, prati svoje napredovanje tijekom učenja, uspješno surađuje u različitim situacijama i samovrednuje i kolegijalno vrednuje proces učenja i rezultate skupine.

Stručni skup započeo je s uvodnom refleksijom o ključnim pojmovima o kurikulumskom planiranju i oblikovanjem pitanja kolegica i kolega na koje su dobili odgovore tijekom izlaganja, radionice i završne refleksije. U kratkom izlaganju Kurikulumski pristup poučavanju: od ishoda do vrednovanja bilo je riječi o kurikulumu predmeta Hrvatski jezik, s osobitim naglaskom na organizacijskim područjima predmeta, odgojno-obrazovnim ishodima predmeta i obilježjima ishoda na makrorazini i mikrorazini, o kurikulumima međupredmetnih tema, tri pristupa vrednovanju, elementima vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik, aktivnom učeniku i aktivnom učenju, planiranju godišnjeg izvedbenog kurikuluma i tematskom planiranju. Učitelji i nastavnici dobili su primjere godišnjih izvedbenih kurikuluma i rastumačeni su im prijedlozi njegovih sastavnica.

Središnji je dio stručnog skupa bila radionica u kojoj su polaznici oblikovali odgojno-obrazovni ishod na razini aktivnosti na temelju odgojno-obrazovnih ishoda predmetnoga kurikuluma, osmislili metodu vrednovanja za učenje za provjeravanje ostvarenosti predloženog ishoda za sve učenike, osmislili aktivnost koja ima logičan slijed, ostvariva je u planiranom vremenu, omogućuje aktivno sudjelovanje svih učenika i omogućuje ostvarivanje odgojno-obrazovnih očekivanja najmanje dvije međupredmetne teme – od kojih je jedna Učiti kako učiti. Predložili su tekst na kojemu bi ostvarili osmišljeni odgojno-obrazovni ishod na razini aktivnosti. Na kraju su predstavili svoj uradak svim polaznicima i komentirali ga.

Na kraju stručnog skupa uslijedila je završna refleksija o procesu kurikulumskog planiranja i odgovori na preostala pitanja.

Prema procjeni sudionika, prosječna ocjena njihovog aktivnog rada tijekom stručnog skupa je 4,13.

Većina kolegica i kolega procjenjuje da su im informacije dobivene na stručnom skupu u potpunosti (22 %) ili uglavnom (66 %) pomogle u razumijevanju promjena vezanih uz planiranje poučavanja. Da im uopće nisu pomogle ili nisu baš pomogle misli ukupno 11 % kolegica i kolega.

Prosječna ocjena procjene vlastitih kompetencija u kurikulumskom planiranju je 3,57.

S tvrdnjom da definiranje ishoda aktivnosti omogućava, olakšava ili poboljšava svrsishodno i konkretno planiranje u potpunosti se slaže 30,3 % polaznika, djelomično se slaže 59,4 %, uglavnom se ne slaže 8,7 %, a uopće se ne slaže 1,8 % polaznika.

Da planiranje vrednovanja, koje se odvija odmah nakon planiranja ishoda, pomaže u konkretnijem planiraju – u potpunosti misli 30,1 % sudionika, a 59,3 % djelomično. S tom tvrdnjom uglavnom se ne slaže 8,7 %, a 1,9 % uopće se ne slaže.

S tvrdnjom da vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje potiče učenike na veću aktivnost, odgovornost i razvoj u potpunosti se slaže 37,1 %, a djelomično 53,3 % polaznika stručnih skupova. S tvrdnjom se uglavnom ne slaže 8,4 %, a uopće 1,3 % polaznika.

 

Da kurikulumsko planiranje poučavanja omogućuje da ono bude usmjereno na učenika, a ne na sadržaj u potpunosti smatra 36,2 % polaznika, a 55 % to djelomično misli. 7,8 % polaznika s tom se tvrdnjom uglavnom ne slaže, a 0,9 % se s njom ne slaže u potpunosti.

Da je kurikulumsko planiranje primjenjivo u nastavnoj praksi u potpunosti se slaže 27 % polaznika, a djelomično se slaže 65 %. Njih 6,9 % djelomično se slaže s tom tvrdnjom, a 1,1 % uopće se s njom ne slaže.

S tvrdnjom da ima ideju kako izraditi svoj godišnji izvedbeni kurikulum u potpunosti se slaže 17,6 % kolegica i kolega, djelomično 58,1 %, uglavnom se ne slaže 18,8 %, a u potpunosti se ne slaže njih 5,5 %.

Da su ih edukacije motivirale na primjenu novih načina učenja i poučavanja u potpunosti smatra 22 % polaznika. Djelomično se s tom tvrdnjom slaže 58,7 %, a uglavnom se ne slaže 15,8 %. Njih 3,5 % uopće se ne slaže s tom tvrdnjom.

Učitelji i nastavnici u svojim komentarima ističu koliko im je stručni skup uklonio nedoumice vezane uz provedbu obrazovne reforme, ali i da im je potrebno još informacija o obrazovnoj reformi, osobito o vrednovanju i planiranju poučavanja.

„Održani skup smatram korisnim jer sam dobila određena pojašnjenja o kurikulumskome pristupu nastavi.

Smatram da je skup koristan jer se u najkraćim crtama reklo ono što je najvažnije za provođenje kurikulne reforme u osnovnoj školi. Razjašnjeni su najosnovniji pojmovi, praktične su radionice bile od pomoći, ali smatram da su neki pojmovi poput vrednovanja ostali nedorečeni i potrebne su daljnje edukacije.

Neke odgovore sam dobila, a neke još moram.

Bilo je poticajno i dobro strukturirano. Predavačice su bile iznimno strpljive i trudile su se pojasniti sve nedoumice oko kurikularnog planiranja.

Predavačice su iznijele mnogo primjera iz prakse što uvelike pomaže.

Voditeljice su bile kompetentne, srdačne i susretljive. Sadržaj skupa zanimljiv, ali premalo vremena za temeljitije upućivanje i vježbanje.

Svi prisutni su bili vrlo aktivni. Stvorena je prava radna atmosfera. Izmjenjivali smo iskustva i ustanovili da su nas zabrinjavala ista pitanja.

Predavačice su bile uistinu susretljive, odlično pripremljene i zaista su nam na primjeru svoje prakse dodatno pojasnile neke nejasnoće. Osjećala sam se odlično.

Ovo je bio najbolji skup na kojem sam sudjelovao. Jako mi je pomogao i odagnao nepotreban strah od reforme.“

Hrvatski jezik izvješće
Podijelite članak:Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Share on LinkedIn
Linkedin