Stručni skupovi za učitelje i nastavnike predmeta Hrvatski jezik održani su diljem cijele Hrvatske (u Bibinju, Bjelovaru, Čakovcu, Čepinu, Daruvaru, Delnicama, Draganiću, Dubrovniku, Dugom Selu, Gospiću, Hrvatskoj Kostajnici, Karlovcu, Koprivnici, Kostreni, Krapini, Krapinskim Toplicama, Kutjevu, Ludbregu, Molvama, Našicama, Novom Marofu, Osijeku, Pazinu, Petrijevcima, Požegi, Puli, Rijeci, Rovinju, Rovišću, Samoboru, Sesvetskom Kraljevcu, Sisku, Slavonskom Brodu, Splitu, Sračincu, Suhopolju, Šibeniku, Varaždinu, Velikoj Gorici, Vinkovcima, Virovitici, Zaboku, Zadru i Zagrebu) u 60 osnovnih i srednjih škola od 3. lipnja do 9. srpnja 2019.
U njima je sudjelovalo 1505 učitelja hrvatskog jezika iz osnovnih škola i 884 nastavnika hrvatskog jezika iz srednjih škola – ukupno 2 389.
Predavači i voditelji radionica bili su članovi predmetnog tima za Hrvatski jezik: Anamarija Didović Batinić, Nataša Sajko, Dalia Mirt, Debora Lukac, Maja Bezina, Marijana Benić, Mirjana Vranić Šušlje, Rada Cikuša, Snježana Majsterić, Nataša Kuzmar Colnar, Željka Orban, Žarko Gazzari, Margareta Princip, Marina Saračević Živković, Zdenka Žuvela Borovina i Nikolina Marinić.
U radu stručnih skupova sudjelovali su i viši savjetnici u Agenciji za odgoj i obrazovanje: Gea Cetinić, Anđa Suvala, Linda Grubišić Belina, Mirela Barbaroša Šikić, Marijana Češi, Jasna Pandžić, Marija Matić i Srećko Listeš.
Zahvaljujemo voditeljicama i voditeljima županijskih stručnih vijeća na odličnoj i profesionalnoj organizaciji skupova te ravnateljima i zaposlenicima škola domaćina u kojima su se održavali skupovi na srdačnoj dobrodošlici. Stručni skupovi održavali su se u sljedećim školama:
Ekonomska i turistička škola Karlovac,
Gimnazija „Matija Mesić“
Gimnazija Antuna Gustava Matoša Zabok
Industrijsko-obrtnička škola Šibenik
Gimnazija Gospić
Gospodarska škola Čakovec
Gimnazija Matije Antuna Relkovića Vinkovci
Katolička gimnazija Požega
Gimnazija Velika Gorica
I. gimnazija Osijek
I. osnovna škola Čakovec
Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti Osijek
Klasična gimnazija Zagreb
Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar
Nadbiskupsko sjemenište Zmajević Zadar
Obrtnička i industrijska graditeljska škola Zagreb
Obrtnička škola Koprivnica
Osnovna škola – Scuola elementare “Giuseppina Martinuzzi” Pula
Osnovna škola Sračinec
Osnovna škola Suhopolje
Osnovna škola “Eugen Kumičić” Rijeka
Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić” Slavonski Brod
Osnovna škola Kostrena
Osnovna škola Mejaši Split
Osnovna škola 22. lipnja Sisak
Osnovna škola Ante Kovačića Zagreb
Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina
Osnovna škola bana Josipa Jelačića Zagreb
Osnovna škola Bartula Kašića Zadar
Osnovna škola Bogumila Tonija Samobor
Osnovna škola Dobriše Cesarića Zagreb
Osnovna škola Draganići
Osnovna škola Fausta Vrančića Šibenik
Osnovna škola Granešina
Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Delnice
Osnovna škola Jagode Truhelke Osijek
Osnovna škola Josipa Zorića Dugo Selo
Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskog Zagreb
Osnovna škola Krapinske Toplice
Osnovna škola Ludbreg
Osnovna škola Ljudevita Gaja Osijek
Osnovna škola Miroslava Krleže Čepin
Osnovna škola Mokošica
Osnovna škola Molve
Osnovna škola Novi Marof
Osnovna škola Petrijevci
Osnovna škola Rovišće
Osnovna škola Sesvetski Kraljevec
Osnovna škola Stjepana Radića Bibinje
Osnovna škola Sveta Klara Zagreb
Osnovna škola Šćitarjevo
Osnovna škola Vladimira Nazora Rovinj
Osnovna škola Zdenka Turkovića Kutjevo
Osnovna škola Zrinskih i Frankopana Otočac
Pazinski kolegij – klasična gimnazija Pazin s pravom javnosti
Prirodoslovna i grafička škola Rijeka
Prva gimnazija Varaždin
Srednja škola Isidora Kršnjavoga Našice
Strukovna škola Virovitica
Zdravstvena škola Split
Evaluacijski obrazac o održanim stručnim skupovima ispunilo je 874 kolegica i kolega.
Sudionici lipanjskih stručnih skupova odgovorili su na pitanje o godinama staža u obrazovanju:
Organizacijom stručnog skupa u potpunosti je zadovoljno 65 % učitelja i nastavnika. Djelomično je zadovoljno 33 % sudionika, a u potpunosti nezadovoljno 3 %.
Tema stručnog skupa bila je Kurikulumsko planiranje poučavanja. Ishodi stručnog skupa bili su: učitelj ili nastavnik povezuje ishode učenja, aktivnosti i vrednovanja primjenjujući kurikulumski pristup poučavanju, prati svoje napredovanje tijekom učenja, uspješno surađuje u različitim situacijama i samovrednuje i kolegijalno vrednuje proces učenja i rezultate skupine.
Stručni skup započeo je s uvodnom refleksijom o ključnim pojmovima o kurikulumskom planiranju i oblikovanjem pitanja kolegica i kolega na koje su dobili odgovore tijekom izlaganja, radionice i završne refleksije. U kratkom izlaganju Kurikulumski pristup poučavanju: od ishoda do vrednovanja bilo je riječi o kurikulumu predmeta Hrvatski jezik, s osobitim naglaskom na organizacijskim područjima predmeta, odgojno-obrazovnim ishodima predmeta i obilježjima ishoda na makrorazini i mikrorazini, o kurikulumima međupredmetnih tema, tri pristupa vrednovanju, elementima vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik, aktivnom učeniku i aktivnom učenju, planiranju godišnjeg izvedbenog kurikuluma i tematskom planiranju. Učitelji i nastavnici dobili su primjere godišnjih izvedbenih kurikuluma i rastumačeni su im prijedlozi njegovih sastavnica.
Središnji je dio stručnog skupa bila radionica u kojoj su polaznici oblikovali odgojno-obrazovni ishod na razini aktivnosti na temelju odgojno-obrazovnih ishoda predmetnoga kurikuluma, osmislili metodu vrednovanja za učenje za provjeravanje ostvarenosti predloženog ishoda za sve učenike, osmislili aktivnost koja ima logičan slijed, ostvariva je u planiranom vremenu, omogućuje aktivno sudjelovanje svih učenika i omogućuje ostvarivanje odgojno-obrazovnih očekivanja najmanje dvije međupredmetne teme – od kojih je jedna Učiti kako učiti. Predložili su tekst na kojemu bi ostvarili osmišljeni odgojno-obrazovni ishod na razini aktivnosti. Na kraju su predstavili svoj uradak svim polaznicima i komentirali ga.
Na kraju stručnog skupa uslijedila je završna refleksija o procesu kurikulumskog planiranja i odgovori na preostala pitanja.
Prema procjeni sudionika, prosječna ocjena njihovog aktivnog rada tijekom stručnog skupa je 4,13.
Većina kolegica i kolega procjenjuje da su im informacije dobivene na stručnom skupu u potpunosti (22 %) ili uglavnom (66 %) pomogle u razumijevanju promjena vezanih uz planiranje poučavanja. Da im uopće nisu pomogle ili nisu baš pomogle misli ukupno 11 % kolegica i kolega.
Prosječna ocjena procjene vlastitih kompetencija u kurikulumskom planiranju je 3,57.
S tvrdnjom da definiranje ishoda aktivnosti omogućava, olakšava ili poboljšava svrsishodno i konkretno planiranje u potpunosti se slaže 30,3 % polaznika, djelomično se slaže 59,4 %, uglavnom se ne slaže 8,7 %, a uopće se ne slaže 1,8 % polaznika.
Da planiranje vrednovanja, koje se odvija odmah nakon planiranja ishoda, pomaže u konkretnijem planiraju – u potpunosti misli 30,1 % sudionika, a 59,3 % djelomično. S tom tvrdnjom uglavnom se ne slaže 8,7 %, a 1,9 % uopće se ne slaže.
S tvrdnjom da vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje potiče učenike na veću aktivnost, odgovornost i razvoj u potpunosti se slaže 37,1 %, a djelomično 53,3 % polaznika stručnih skupova. S tvrdnjom se uglavnom ne slaže 8,4 %, a uopće 1,3 % polaznika.
Da kurikulumsko planiranje poučavanja omogućuje da ono bude usmjereno na učenika, a ne na sadržaj u potpunosti smatra 36,2 % polaznika, a 55 % to djelomično misli. 7,8 % polaznika s tom se tvrdnjom uglavnom ne slaže, a 0,9 % se s njom ne slaže u potpunosti.
Da je kurikulumsko planiranje primjenjivo u nastavnoj praksi u potpunosti se slaže 27 % polaznika, a djelomično se slaže 65 %. Njih 6,9 % djelomično se slaže s tom tvrdnjom, a 1,1 % uopće se s njom ne slaže.
S tvrdnjom da ima ideju kako izraditi svoj godišnji izvedbeni kurikulum u potpunosti se slaže 17,6 % kolegica i kolega, djelomično 58,1 %, uglavnom se ne slaže 18,8 %, a u potpunosti se ne slaže njih 5,5 %.
Da su ih edukacije motivirale na primjenu novih načina učenja i poučavanja u potpunosti smatra 22 % polaznika. Djelomično se s tom tvrdnjom slaže 58,7 %, a uglavnom se ne slaže 15,8 %. Njih 3,5 % uopće se ne slaže s tom tvrdnjom.
Učitelji i nastavnici u svojim komentarima ističu koliko im je stručni skup uklonio nedoumice vezane uz provedbu obrazovne reforme, ali i da im je potrebno još informacija o obrazovnoj reformi, osobito o vrednovanju i planiranju poučavanja.
„Održani skup smatram korisnim jer sam dobila određena pojašnjenja o kurikulumskome pristupu nastavi.
Smatram da je skup koristan jer se u najkraćim crtama reklo ono što je najvažnije za provođenje kurikulne reforme u osnovnoj školi. Razjašnjeni su najosnovniji pojmovi, praktične su radionice bile od pomoći, ali smatram da su neki pojmovi poput vrednovanja ostali nedorečeni i potrebne su daljnje edukacije.
Neke odgovore sam dobila, a neke još moram.
Bilo je poticajno i dobro strukturirano. Predavačice su bile iznimno strpljive i trudile su se pojasniti sve nedoumice oko kurikularnog planiranja.
Predavačice su iznijele mnogo primjera iz prakse što uvelike pomaže.
Voditeljice su bile kompetentne, srdačne i susretljive. Sadržaj skupa zanimljiv, ali premalo vremena za temeljitije upućivanje i vježbanje.
Svi prisutni su bili vrlo aktivni. Stvorena je prava radna atmosfera. Izmjenjivali smo iskustva i ustanovili da su nas zabrinjavala ista pitanja.
Predavačice su bile uistinu susretljive, odlično pripremljene i zaista su nam na primjeru svoje prakse dodatno pojasnile neke nejasnoće. Osjećala sam se odlično.
Ovo je bio najbolji skup na kojem sam sudjelovao. Jako mi je pomogao i odagnao nepotreban strah od reforme.“