Kratki prikaz rezultata inicijalne analize upitnika

Kratki prikaz rezultata inicijalne analize upitnika

Evaluacija eksperimentalnoga programa „Škola za život”

KRATKI PRIKAZ REZULTATA O ZADOVOLJSTVU I MOTIVACIJI UČENIKA, UČITELJA, STRUČNIH SURADNIKA I RAVNATELJA

POČETNO ISPITIVANJE

 

Iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014) i mnogobrojnih programskih dokumenata Europske unije (ET 2020) proizlaze ciljevi kurikularne reforme koji se mogu sažeti u tri glavna cilja: (1.) pristup temeljen na odgojno-obrazovnim ishodima orijentiranim na rješavanje problema i kritičko mišljenje kako u predmetnim kurikulima, tako i u sedam međupredmetnih tema, (2.) zadovoljni i kreativni učenici koji su rezultat uključive i motivirajuće okoline za učenje i (3.) motivirani nastavnici koji prihvaćaju svoje kompetencije (znanje, vještine, samostalnost i odgovornost) i koriste se njima u cjeloživotnome učenju i kako bi na inovativne načine odgovorili na izazove škole 21. stoljeća.

Jedan je od glavnih ciljeva Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014) provedba Cjelovite kurikularne reforme zbog čega je osmišljena provedba eksperimentalnoga programa „Škola za život” kao prvoga koraka prema ostvarenju cilja Cjelovite kurikularne reforme, a to je uspostavljanje usklađenoga i učinkovitoga sustava odgoja i obrazovanja koji odgovara zahtjevima modernoga i za život potrebnoga obrazovanja.[1]

Tijekom školske godine 2018./2019. u 74 škole, od toga 46 osnovnih i 28 srednjih škola, uveden je eksperimentalni program „Škola za život” i u skladu s planom za kontinuirano praćenje i vrednovanje u njima je provedeno ispitivanje upitnicima. U ovome izvještaju prikazana je analiza rezultata upitnika za učenike (5. i 7. razred osnovne škole i 1. razred srednje škole) te za učitelje, stručne suradnike i ravnatelje u eksperimentalnim školama. Svi su upitnici provedeni od 11. prosinca 2018. do 24. veljače 2019. godine u elektroničkome obliku u koordinaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Utvrđene populacije, broj prikupljenih suglasnosti i odaziv ispitanika prikazani su u sljedećoj tablici.

UPITNIK ZA UČENIKE

Upitnik za učenike popunilo je 3957 učenika među kojima je 54,5 % ispitanika ženskoga spola i 45,5 % ispitanika muškoga spola. Polovina učenika završila je prethodni razred s ocjenom odličan (53 %). Skoro trećina učenika završila je prethodni razred s ocjenom vrlo dobar, dok je nešto manje od desetine učenika završilo prethodni razred s ocjenom dobar i s ocjenom dovoljan.

Većina učenika izjavljuje da posjeduje vlastiti pametni telefon te da u svojemu domu posjeduje stolno ili prijenosno računalo kojim se mogu koristiti. Visoki postotak učenika koji posjeduju pametni telefon i/ili računalo mogao bi biti povezan s odgovorima vezanim uz korištenje tehnologije u učenju. Oko 90 % učenika koji su popunili upitnik čulo je za „Školu za život”. Učenici 5. razreda osnovne škole (94 %) primjećuju nešto drukčije u nastavi ove godine, a isto primjećuje i nešto manje učenika 7. razreda osnovne škole i 1. razreda srednje škole (oko
80 %). Učenici 5. razreda osnovne škole vjerojatno primjećuju veće promjene zbog prelaska iz razredne nastave u predmetnu nastavu, što je i očekivano.

Odnos prema školi i nastavi

Većina učenika ima pozitivan odnos prema školi i nastavi te prema rješavanju problemskih zadataka. Oko dvije trećine učenika voli ići u školu, nemaju teškoća pri svladavanju onoga što se od njih traži u školi, s lakoćom rješavaju domaće zadaće, zanimljivo im je učiti nove stvari u školi te su aktivni na nastavi. Većina učenika slaže se da u školi uče stvari koje su im korisne u svakodnevnici, a najviše učenika voli raditi u grupi s drugim učenima (gotovo 90 %). Učenici 5. razreda osnovne škole imaju najpozitivnije stavove prema nastavi i školi, učenici 7. razreda osnovne škole imaju nešto manje pozitivne stavove prema nastavi i školi, a učenici 1. razreda srednje škole imaju najmanje pozitivne stavove prema nastavi i školi.

Školsko ozračje i kultura

Oko 90 % učenika smatra da se učitelji brinu o svojim učenicima u školi te da mogu slobodno pitati sve što ih zanima. Oko tri četvrtine učenika smatra da su učitelji pravedni i u školi se osjećaju dobro. Pozitivniju percepciju školskog ozračja i kulture uglavnom imaju učenici 5. razreda osnovne škole u odnosu na učenike 7. razreda osnovne škole i učenike 1. razreda srednje škole.

Tehnologija u učenju

Većina učenika koristi se suvremenim tehnologijama u nastavi i učenju. Najviše učenika
(oko 85 %) slaže se da se s lakoćom koristi tehnologijama za učenje te da se koriste internetom za traženje podataka i učenje, što može biti povezano s u4čenicima koji te tehnologije imaju kod kuće. Oko trećina učenika izjavljuje da se ne koriste tabletima ili računalima na nastavi ili tijekom učenja. Oko četvrtina učenika ne voli se koristiti računalima ili tabletima na nastavi. Učenici 5. razreda osnovne škole pozitivnije odgovaraju na pitanja o korištenju tehnologije u učenju od učenika 7. razreda osnovne škole i učenika 1. razreda srednje škole.

Motivacija i emocije učenika

Prema dobivenim rezultatima učenici su intrinzično i ekstrinzično motivirani za učenje. Učenici su u prosjeku podjednako orijentirani na izvedbu približavanjem i izbjegavanjem, dok je orijentacija na izbjegavanje rada nešto niža. Ekstrinzična i intrinzična orijentacija na učenje najveće su u 5. razredu osnovne škole, a orijentacija na izvedbu približavanjem i orijentacija na izvedbu izbjegavanjem najmanje su u 1. razredu srednje škole. Orijentacija na izbjegavanje rada najmanja je u 5. razredu osnovne škole, a najveća u 1. razredu srednje škole.

Učenici skupno vjeruju da na uspjeh u školi utječu trud i sposobnosti. Nešto više učenika 5. razreda osnovne škole vjeruje da na uspjeh u školi utječe trud, dok svi podjednako vjeruju da na uspjeh u školi utječu sposobnosti. Učenici podjednako i uživaju i dosađuju se u školi za vrijeme nastave. U 5. razredu osnovne škole najsnažnija je emocija uživanja, a najmanja emocija dosade, što je obrnuto u višim razredima (emocija dosade raste, a emocija uživanja se smanjuje).

Poučavanje i vrednovanje

Većina učenika odgovara afirmativno na tvrdnje o poučavanju i vrednovanju. Oko 90 % učenika slaže se da im učitelji zadaju zadatke u kojima trebaju primijeniti naučeno i traže prikaz postupka tijekom rješavanja zadatka te da ih nastoje poticajnim pitanjima navesti na razmišljanje. Učenici procjenjuju da učitelji zadaju složene zadatke koji su povezani s onim što su učili i koji se mogu riješiti na više načina. Oko četvrtina učenika smatra da učitelji ne nastoje inovirati nastavu i potaknuti ih na razmišljanje i razvoj kritičkoga mišljenja ili ne pokazuju zanimanje za njihov napredak na nastavi. Najmanje učenika smatra da im učitelji zadaju problemske zadatke povezane sa svakodnevnim životom. Učenici 5. razreda osnovne škole imaju najpozitivnije stavove prema poučavanju i vrednovanju, učenici 7. razreda osnovne škole imaju nešto manje pozitivne stavove prema poučavanju i vrednovanju, a učenici 1. razreda srednje škole imaju najmanje pozitivne stavove prema poučavanju i vrednovanju.

O nastavi

Učenici procjenjuju da na nastavi postoje pojavni oblici suvremene i tradicionalne nastave, što je djelomično u skladu s mišljenjem učitelja. Oko 93 % učenika navodi da prepisuju s ploče ili s prezentacije, što znači da je prepisivanje nastavnoga sadržaja još uvijek zastupljeno u nastavi.  Više od 80 % učenika na nastavi puno vježba i ponavlja, ali i istražuje i radi složene zadatke samostalno i u grupi. Oko tri četvrtine učenika slaže se da na nastavi rade u grupama, da se nastava većinom odvija prema udžbeniku te da se koriste radnim bilježnicama. Nešto više od 65 % učenika smatra da u školi uče na zanimljiv način. Pozitivnije stavove o nastavi uglavnom imaju učenici 5. razreda osnovne škole od učenika 7. razreda osnovne škole i učenika 1. razreda srednje škole.

Rezultati analize upitnika za učitelje u početnom ispitivanju pokazali su da su učitelji iznimno orijentirani na učenike, dok je samo dio učitelja usmjeren i na vlastitu tradicionalnu ulogu prenositelja znanja. Više od 80 % učitelja izjavljuje da u nastavi daju učenicima zadatke kojima ih potiču na kritičko razmišljanje, a više od 90 % učitelja daje primjere iz svakodnevnoga života. Tri četvrtine učitelja izjavljuje da se koriste grupnim radom u nastavi i da učenicima daju autonomiju odabira metoda rješavanja složenih zadataka. Oko polovina učitelja prakticira projektnu nastavu i koristi se udžbenicima svaki sat, ali ne i radnim bilježnicama. Više od trećine učitelja učenicima zadaje domaću zadaću svaki sat. Otprilike četvrtina učitelja indiferentna je u odnosu na tradicionalnije oblike nastave.

UPITNIK ZA UČITELJE

Većina je učitelja detaljno pročitala i proučila kurikule svojih predmeta. Više od dvije trećine učitelja izjavljuje da razumije kurikularni pristup i međupredmetno povezivanje te smatra da su ishodi ostvarivi u njihovoj školi. Većina učitelja smatra da su osposobljeni za izvođenje nastave prema eksperimentalnome programu. Manje od polovine učitelja smatra da su preporučene metode i oblici rada različiti od onih kojima su se koristili prethodnih godina, a njih 70 % smatra da su primjenjivi u radu. Oko četvrtina učitelja nije zadovoljna načinom uvođenja eksperimentalnoga programa u njihove škole i smatra da im nije jasno preneseno što se od njih očekuje, a za više od 70 % učitelja eksperimentalni je program profesionalni izazov. Dvije trećine nastavnika želi i sljedeće godine nastaviti eksperimentalni program.

Više od polovine učitelja slaže se da su im edukacije (najviše učenjem na daljinu u virtualnim učionicama i na regionalnim predmetnim skupovima) pomogle u razumijevanju novih metoda poučavanja te vrednovanja i ocjenjivanja i zadovoljno je radom mentorskih timova. Dio učitelja osjeća da ima podršku sustava za provedbu eksperimentalnoga programa, međutim jednako toliko ih smatra da materijalna i financijska sredstva nisu bila adekvatna za njegovu provedbu. Također, učitelji su podijeljeni u mišljenjima oko pravovremenog dobivanja informacija vezanih uz provedbu eksperimentalnoga programa.

UPITNIK ZA STRUČNE SURADNIKE

Većina stručnih suradnika očituje se pozitivno u odnosu na kurikularni pristup nastavi i međupredmetnim temama, iskazuje zadovoljstvo edukacijama i radom mentorskih timova te se smatra sposobnim pružiti podršku učiteljima u izvođenju nastave prema eksperimentalnome programu. Podijeljena su mišljenja o tome jesu li osigurana adekvatna materijalna i financijska sredstva za izvedbu eksperimentalnoga programa.

UPITNIK ZA RAVNATELJE

Većina ravnatelja izjavljuje da je detaljno proučila kurikularne dokumente te da su očekivanja međupredmetnih tema ostvariva, a preporučene metode i oblici rada u nastavi opisani u metodičkim priručnicima primjenjivi. Ravnatelji su vrlo zadovoljni dokumentima i postupkom provedbe eksperimentalnoga programa, edukacijama i podrškom sustava. Većini je ravnatelja uključenost u eksperimentalni program profesionalni izazov i podržavaju izvođenje nastave prema eksperimentalnome programu iduće godine.

 

__________________

1Divjak, B., Pažur Aničić, K. (2019) Priprema, praćenje i evaluacija eksperimentalnoga programa Cjelovite kurikularne reforme „Škola za život”, izvještaj, Ministarstvo znanosti i obrazovanja