Često postavljena pitanja

Nastava na daljinu – Česta pitanja i odgovori – 22. 4. 2020.

Nastava na daljinu – Česta pitanja i odgovori – 22. 4. 2020.

Objavljeno: 22. travnja 2020.

ČESTA PITANJA I ODGOVORI

U odgovorima su navedena rješenja i prijedlozi koji su sada relevantni. Međutim, s obzirom na stalnu promjenu epidemiološke situacije promjene su moguće iz dana u dan. Molimo vas pratite najnovije odgovore na često postavljana pitanja, a zanemarite one ranijeg datuma ako postoji odgovor na slično pitanje novijeg datuma.


UPUTE O VREDNOVANJU I OCJENJIVANJU

Zanima nas stavljaju li Upute za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu trenutno van snage postojeći Pravilnik o vrednovanju učenika? 

Člankom 1.a (“Narodne novine”, broj: 112/10, 82/19 i 43/20) propisano je da u slučaju elementarne nepogode, ratnog stanja ili druge neposredne ugroze stanovništva, ministar nadležan za obrazovanje može donijeti odluku kojom će odrediti metode, postupke i elemente vrednovanja odgojno-obrazovnih postignuća učenika, prava i obveze učitelja/nastavnika, učenika, razrednika i ravnatelja u provođenju postupaka vrednovanja te prava obveze roditelja/skrbnika drukčije od načina propisanog ovim Pravilnikom.

U  skladu s navedenim, ministrica znanosti i obrazovanja donijela je Odluku o donošenju uputa za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu (KLASA: 602-01/20-01/00216, URBROJ: 533-08-20-0001) od 16. travnja 2020., koja je stupila na snagu danom donošenja i primjenjuje se do opoziva, a njezin su sastavni dio Upute za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu.

Slijedom navedenog, od dana stupanja na snagu Odluke o donošenju uputa za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu pa do njena opoziva, za vrijeme trajanja nastave na daljinu, vrednovanje i ocjenjivanje učenika provodi se tako kako je propisano Uputama za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu te se u to vrijeme ne primjenjuju odredbe Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, izuzev ranije citirane odredbe članka 1.a Pravilnika.

 

Poštovani, mogu li se uskoro očekivati upute za vrednovanje u glazbenim školama,  s obzirom na to da radimo individualno putem video poziva (instrumentalnu nastavu)?

Upute za vrednovanje vrijede za sve pa tako i za glazbene škole. Ni u postojećem Pravilnik nisu postojale specifične upute, osim one koje se odnose na ispitna povjerenstva. Povjerenstva mogu i dalje raditi ako je to izvedivo, ali nije nužno.

 

NEOCJENJIVANJE

Izmjenom Zakona o odgoju i obrazovanju omogućilo bi se da se ne izvodi zaključna ocjena u razrednoj nastavi i odgojnim predmetima u predmetnoj nastavi u osnovnoj školi (Tjelesna i zdravstvena kultura, Glazbena kultura, Likovna kultura). Smatram da bi se ovakvom odlukom oštetilo učenike i diskriminiralo navedene predmete iz kojih učenici imaju već dovoljno ocjena.  Postoji mogućnost da se predmet Likovna kultura neće zaključivati na kraju nastavne godine. Znači li to da mi učenike u predmetnoj nastavi Likovne kulture možemo sumativno ocjenjivati ili ih ocjenjujemo samo formativno? 

Prema postojećem Zakonu zaključne ocjene se izvode iz svih predmeta koje navodite.

 

ISPRAVLJANJE OCJENA, RAZLIKOVNI ISPITI

Nameće se niz pitanja nastavnika i roditelja, stoga vas molim da mi detaljnije pojasnite naputke vezane za ispravak ocjena, uključujući i negativnih, kako ne bismo pogriješili u postupanju i kako ne bismo ni na koji način zakinuli naše učenike. 

Negativne ocjene mogu se ispravljati i u postupku vrednovanja u nastavi na daljinu. Metoda vrednovanja ovisi o ishodu učenja i sadržaju iz kojeg je učenik dobio negativnu ocjenu. Pri tome se za ispravljanje negativne ocjene ne mora koristiti ista metoda koja je korištena kada je učenik dobio negativnu ocjenu. Na primjer, ako je učenik dobio negativnu ocjenu iz usmenog odgovora na pitanja koja je postavljao nastavnik, primjerice vezanih uz komparaciju povijesnih razdoblja s aspekta razvoja znanosti, ne mora nužno usmeno odgovarati kada ispravlja negativnu ocjenu, već nastavnik može tražiti pisanu analizu sa specifičnim pitanjima na koja učenik treba odgovoriti u zadanom vremenu. S druge strane, u predmetima s tjednom satnicom od barem četiri sata može se provesti i 10-minutno usmeno ispitivanje kako bi se provjerilo ili potvrdilo znanje učenika.

Poštovani, dobili smo upute Ministarstva znanosti i obrazovanja za vrednovanje i praćenje učenika na daljinu. Odnosi li se to vrednovanje i na razlikovne ispite koje pojedini učenici imaju? Mogu li, dakle, učenici na ovaj način polagati razlikovne ispite? 

Upute se odnose na sve predmete. Za razlikovne ispite učeniku trebaju biti isporučeni i digitalni sadržaji kako bi se mogli na odgovarajući način pripremiti za ispit.

Pregledom Uputa o ocjenjivanju i vrednovanju u nastavi na daljinu zamijetili smo da nam nedostaje informacija o provođenju predmetnih i  razrednih ispita. Molimo Vas za sugestiju i uputu kako bismo ih trebali provoditi. 

Predmetni i razredni ispiti se također mogu provesti u virtualnom okruženju, a metode ovise o specifičnosti pojedinih predmeta, odnosno odgojno-obrazovnim ishodima koje pojedini predmet treba ispuniti. Kako bi se proveo predmetni ispit iz Matematike, potrebno je analizirati koje ishode treba postići na kraju razreda i za svaki od njih odrediti prikladnu metodu vrednovanja i alat koji to omogućuje. Mnogi alati opisani su u Uputama, Dodatku A i Dodatku B. Ako se radi o vrednovanju vještina (npr. kod nekih strukovnih predmeta), treba pričekati daljnje Upute Ministarstva znanosti i obrazovanja o tome.

 

IZOSTANCI

Molila bih upute kako postupati s učenicima koji više od mjesec dana ne izvršavaju svoje obaveze u virtualnim učionicama. Roditelji su kontaktirani, a i stručna služba. Djeca nemaju poteškoća ili izgovora, imaju tehničkih mogućnosti kod kuće, ali uporno ne žele raditi i nemoćni smo. Riječ je o srednjoj školi. Koji je sljedeći korak? Zanima me upisuju li se izostanci u e-Dnevnik i daju neopravdani sati? Može li se takve učenike negativno ocijeniti ili neka budu neocijenjeni? Je li npr. samo lajk dokaz da je učenik bio nazočan na satu? Dakle, što se gleda kao nazočnost? Kada i u kojem slučaju se evidentira izostanak učenika u e-Dnevnik? Treba li učeniku evidentirati izostanak u e-Dnevnik ako nije aktivan u virtualnoj učionici, ne odgovara na privatne poruke, ne sudjeluje u raspravama, ne šalje svoje radove, a nema poteškoća s tehnologijom, te je razrednik i stručni suradnik više puta kontaktirao roditelje koji opetovano ističu da će učenik biti aktivniji? 

Nazočnost se pravda prisustvom (preko AAI) i izvršavanjem minimalnih obaveza koje odredi nastavnik. Primjerice, takva obaveza može biti da učenik iz matematike riješi kratku online provjeru koja služi za vrednovanje za učenje i to ne mora napraviti u određenom trenutku, nego tijekom 24 sata. Ako i nakon pisanog upozorenja učeniku i roditelju od strane razrednika i ravnatelja učenik i dalje ne izvršava svoje obaveze, potrebno je napraviti virtualni sastanak s učenikom i roditeljem uz prisustvo stručnih suradnika. Temeljem toga se treba napraviti zapisnik u kojem treba konstatirati razloge, oblike podrške od strane škole i roditelja te eventualnu potrebu za psihološkim savjetovanjem. Posebno je važno konstatirati je li promjena u ponašanju učenika nastala tijekom nastave na daljinu. Ako sve to ne urodi pozitivnim pomakom, potrebno je evidentirati neopravdane izostanke učenika.

 

VREMENIK

Koja opcija je najbolja po pitanju okvirnog vremenika i e-Dnevnika? Trebaju li učitelji pored trenutno upisanih i ranije planiranih pisanih provjera upisati da se neće održati zbog okolnosti, odnosno nastave na daljinu, i onda unijeti u e-Dnevnik okvirni vremenik zbog nastave na daljinu? Ili postoje neka određena pravila po tom pitanju? 

Pravilnik se ne primjenjuje, a vremenik se određuje prema Uputama za vrednovanje.

Budući da sada učitelji trebaju planirati i unijeti veće provjere (usmeno ispitivanje, složenije zadatke i testove u pisanom obliku) u okvirni vremenik koliko ih je dana unaprijed  potrebno najaviti učeniku i upisati u okvirni vremenik (raspored pisanih zadaća u e-Dnevniku) ?  Vrijedi li i dalje najava i unošenje mjesec dana unaprijed kao što to propisuje dosadašnji Pravilnik? U uputama piše da se unosi u mjesečni vremenik, zanima me što to konkretno znači.  Vrijedi li i dalje da u jednome danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome tjednu najviše četiri pisane provjere? 

Okvirni vremenik treba kontinuirano prilagođavati i usuglašavati na razini razreda tako da je poznat barem okvirni raspored za sljedećih mjesec dana (nije fiksan vremenik i zato ga nazivamo okvirnim). Većih provjera (prema definiciji u Uputama) ne bi trebalo biti više od jedne u danu. Veće provjere treba najaviti barem tri dana unaprijed zbog toga da se učenici mogu pripremiti, ali i da se osiguraju tehničke mogućnosti.

Ako se odlučimo provjeru znanja tijekom nastave na daljinu provesti putem kviza, je li ju potrebno upisivati u Raspored pisanih zadaća u e-Dnevniku?

U Uputama o vrednovanju i ocjenjivanju, koje privremeno zamjenjuju Pravilnik, dana su obrazloženja za formativna (vrednovanje za učenje i kao učenje) i sumativna (vrednovanje naučenog) vrednovanja. Ako se radi o  vrednovanju za učenje i kao učenje (formativno) ne treba ga posebno najavljivati. Ako kviz služi vrednovanju naučenog (ocjenjuje se znanje ili vještina), treba ga najaviti i staviti u okvirni vremenik.

 

PROVEDBA ISPITA, OCJENJIVANJE

 Kolegica iz Hrvatskog jezika provodi ispite sad u online nastavi kao Assignments u Teams-u. Je li to prihvatljivo? U smjernicama za vrednovanje ste napisali da samo matematika, kemija i fizika mogu imati pismene ispite, i to u sustavu tipa Loomen za nasumično generiranje testa svakom učeniku. 

U Uputama su dani primjeri provođenja pisanog ispita, a moguće je provesti pisane ispite u dostupnim alatima i za druge predmete ako je to važno za provjeru ishoda. Vrednovanje naučenog može se provoditi i korištenjem Zadataka (Assignements) u Teamsu. Međutim, pri tome treba izbjegavati nepotrebni angažman kapaciteta i sve takve zadaće raspraviti na Razrednom vijeću i upisati u okvirni vremenik. Valja istaknuti da se sumativno vrednovanje putem testova u Hrvatskom jeziku ne preporuča te da je važno da postoji jasno opravdanje za njegovu primjenu. Primjeri vrednovanja naučenog dostupni su i na YouTube kanalu Škole za život – Savjeti učiteljima.

Koliki bi trebao biti minimalni rok za rješavanje kviza s obzirom na moguće poteškoće učenike sa spajanjem na Internet? Je li 24 sata dovoljno? Također, je li nužno nakon tako provedenog načina provjere znanja provesti i kratku usmenu provjeru? Putem kojih telekomunikacijskih aplikacija je to primjereno učiniti? 

Vrijeme odgovora ovisi o situaciji s mrežnom infrastrukturom, brojem postavljenih zadatak, složenošću zadataka, a posebno mogućnostima učenika. Potrebno je savjetovanje unutar škole. Ako se iz matematike testira učenika i daje mu se ocjena, dobro je napraviti barem nasumičnu usmenu provjeru. Treba upotrebljavati alate u koje se učenici i nastavnici prijavljuju putem AAI identiteta te koje su učenici imali priliku koristiti prije provjere znanja.

Molim Vas konkretan odgovor na pitanje: “Smiju li nastavnici putem videokonferencija pozivati učenike vezano za usmeno ili pisano ispitivanje – jedan na jedan (individualno) ili se videokonferencije smiju koristiti isključivo za usmeno ili pisano ispitivanje u prisutnosti virtualnog razreda (izuzev opravdano spriječenih učenika)?” To pitanje postavljaju i nastavnici koji rade s učenicima s teškoćama. 

Kod usmenih ispita koji se ocjenjuju treba biti osim nastavnika i učenika prisutan barem još jedan učenik ili nastavnik ili treba snimiti ispit ako za to roditelj daje privolu.

Radi se o učeniku po posebnom programu koji pohađa 6. razred, u pitanju je kombinirani razred. Zanima me Vaše mišljenje o načinu rada, odnosno treba li primjenjivati Matific platformu ili pisane testove s obzirom na manju mogućnost upotrebe digitalnih sadržaja, ali i pozitivno značajan voljni moment kod učenika? 

Vjerujemo da učitelji i škola izuzetno odgovorno pristupaju organizaciji nastave na daljinu u najboljem interesu djeteta, koristeći optimalna virtualna okruženja za učenje te odabiru aplikacije koje mogu olakšati učenje, suradnju i komunikaciju uzimajući pritom u obzir pedagoške i metodičke karakteristike te primjerenost uzrastu djeteta. Prilikom odabira digitalnog alata treba svakako uzeti u obzir njegovu metodičku i pedagošku svrhu te primjerenost mogućnostima učenika. Isti rezultati u ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda mogu se postići različitim metodama i različitim digitalnim alatima. Procjenu što upotrijebiti i na koji način donosi učitelj poznavajući mogućnosti svojih učenika.

Što napraviti s učenikom koji ima individualizaciju nastave (redovni program), a mora jednako kao i drugi pratiti nastavu putem Interneta i jednako kao i drugi rješavati zadatke online? Moje dijete nije u mogućnosti pročitati i rješavati zadatke u vremenu od 30 sekundi te ima lošije rezultate od uobičajenih. To me žalosti jer je trud koji ulaže iznimno velik, a pritisak koji teško ili nikako izdržava je ogroman. Što mogu napraviti? 

Kod individualizacije nužno je da se ovakva pitanja riješe sa stručnim suradnicima i nastavnicima. Dakle, treba inzistirati na komunikaciji. To je baš ono čemu individualizacija služi. Takve prilagodbe postoje i na državnoj maturi.

Radi se o Glazbenoj kulturi. Smijem li, kao do sada, tražiti od djece da snime audio ili video zapis pjevanja neke pjesme? 

Da ako to doprinosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda te uz prethodnu suglasnost roditelja.  U kontekstu epidemiološke situacije kad nije moguće suglasnost dati na roditeljskom sastanku u školi, prihvatljiva je i suglasnost telefonskim ili elektroničkim putem.

Kako ocjenjivati TZK? Roditelji su mi do sada samoinicijativno slali video zapise i fotografije svoje djece kako vježbaju. Možemo li i to ocijeniti preko video zapisa? 

Treba uravnotežiti zahtjeve koji se stavljaju pred roditelje s konkretnim ishodima i svrsishodnošću. Video zapis djeteta koje vježba teško može udovoljiti tim kriterijima.

Kako ocijeniti likovni rad učenika kada smo u potpunosti sigurni da ga nije dijete radilo? 

Nije nužno da se ocijeni takav likovni rad i treba pronaći alternativne načine vrednovanja. Posebno u tom slučaju treba razgovarati s učenicima i roditeljima o etičkim aspektima takvog postupka. Više o toj temi piše u Uputama o vrednovanju.

Moje je pitanje smijemo li djeci dati 1 iz Likovne kulture ako u roku od 2 tjedna ne realiziraju zadatke i ne sudjeluju u VU? Razrednici su u kontaktu s roditeljima.  

Potrebno je pisanim putem upozoriti učenika i roditelja, a i uključiti stručne suradnike da se provjere razlozi. U prvom planu treba biti podrška učeniku kao što je istaknuto u Uputama o vrednovanju. Tek kada se sve to iscrpi, može se posegnuti za drugim mjerama. Ako i nakon pisanog upozorenja učeniku i roditelju od strane razrednika i ravnatelja učenik i dalje ne izvršava svoje obaveze, potrebno je napraviti virtualni sastanak s učenikom i roditeljem uz prisustvo stručnih suradnika. Temeljem toga se treba napraviti zapisnik u kojem treba konstatirati razloge, oblike podrške od strane škole i roditelja te eventualnu potrebu za psihološkim savjetovanjem. Posebno je važno konstatirati je li promjena u ponašanju učenika nastala tijekom nastave na daljinu. Ako sve to ne urodi pozitivnim pomakom, potrebno je evidentirati neopravdane izostanke učenika.

Zanima me smatra li se bilješka u e-Dnevniku ocjenom? 

Bilješka se može koristiti u različite svrhe, ali uglavnom kao element vrednovanja za učenje i kao učenje, povratna informacija učeniku i roditelju, kao podsjetnik i sl.

Mi smo dobili informaciju od ravnatelja da  moramo provesti usmeno ispitivanje u matematici. Imam dosta učenika i uistinu ne znam hoću li to stići. U nekim  školama kolegicama nije rečeno da je to obvezno. Znači, svatko tumači upute na svoj način. Ovo sam shvatila kao preporuke, ali ne i pod “moram”. Molim vas za objašnjenje.

Iz Matematike nije nužno usmeno vrednovanje. Upute o vrednovanju treba pažljivo proučiti jer one u nastavi na daljinu zamjenjuju Pravilnik o vrednovanju.

Što s onim učenicima koji će rješavati test online i ne uspiju u zadanom vremenu poslati svoje odgovore? Imala sam problema gdje cijeli dan učenik nije mogao poslati zadaću jer Internet ne funkcionira i to mi je i Operater potvrdio.  

Učenika se ne može sankcionirati lošom ocjenom ako se dogodio tehnički problem.

Molim Vas da mi odgovorite na moju dilemu – zadnja sam četiri tjedna imala 16 sati nastave u 4. razredima i formativno pratila njihov odnos prema radu, samostalnost u izvršavanju zadaća, kreativnost  i ostale kriterije vrednovanja pa mi je logično da sve to može prerasti u sumativno vrednovanje i da bi se mogla dati ocjena iz, između ostaloga, njihovih vještina, npr. pisanja eseja. Može li se na temelju formativnog vrednovanja izvesti i ocjena za prethodna četiri tjedna (16 sati nastave nije malo)?

Nastavnik može izvesti ocjenu iz elemenata koje je pratio i za koje postoje kriteriji temeljem kojih se ocjenjuje.

Smiju li se pisati kratke provjere i rezultati kratke provjere upisati u e-Dnevnik kao jedna ocjena?  

Molimo da proučite Upute o vrednovanju jer ne postoji jednoznačan odgovor na ovo pitanje. To ovisi o predmetu, tipu provjere i vezi s odgojno-obrazovnim ishodima.


Podijelite članak:Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Share on LinkedIn
Linkedin