Novosti

Peti savjetnički posjet – izvješće i evaluacija

Peti savjetnički posjet – izvješće i evaluacija

Objavljeno: 21. siječnja 2020.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja organiziralo je u prosincu 2019. godine peti savjetnički posjet za učitelje, nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje iz 73 osnovne i srednje škole koje sudjeluju u eksperimentalnome programu Škola za život.

Ciljevi petoga savjetničkog posjeta bili su promišljanje o suradničkom planiranju, vježbanje i analiza aktivnosti mikropoučavanja, samoprocjena i daljnje planiranje profesionalnog razvoja i razvijanje vještine završnog razgovora (debriefinga).

Dvočlani timovi sastavljeni od učitelja iz različitih predmeta (i područja), članova mentorskih radnih skupina i viših savjetnika iz Agencije za odgoj i obrazovanje održali su četverosatnu edukaciju. U edukacijama je sudjelovalo 2323 sudionika.

Peti je savjetnički posjet bio organiziran u četiri dijela:

  • Refleksija o suradničkom planiranju pomoću metode “šest šešira”
  • Mikropoučavanje
  • Profesionalni razvoj
  • Završni razgovor (debriefing)

 

5.savjetnicki posjet from Skolazazivot

 

Suradničko planiranje

U prvom dijelu učitelji su promišljali o suradničkom planiranju pomoću metode “šest šešira”. Uloge šešira bile su podijeljene po bojama, a svaki je polaznik iz uloge jednog šešira trebao odgovoriti na određena pitanja. Pitanja o kojima su polaznici promišljali bila su: Koliko često suradnički planirate nastavu? S kime najčešće planirate? Koje prednosti suradničkog planiranja uočavate? Koje rizike prepoznajete u suradničkom planiranju? Koji uvjeti otežavaju suradničko planiranje? Kako možemo poboljšati suradničko planiranje u budućnosti? Na koje načine možemo ostvariti suradničko planiranje u svojoj školi?

Na kraju aktivnosti predstavnici svake skupine podijelili su zaključke skupine kao temelj za kratku diskusiju o iskustvima i mogućnostima suradničkog planiranja u svojoj školi.

Mikropoučavanje

Drugi, središnji dio posjeta bio je posvećen mikropoučavanju. Ovaj oblik strukturirane interakcije omogućuje učiteljima isprobavanje novih pristupa i ideja u sigurnom okružju i zajedno sa svojim kolegama.

Sudionici u grupama od petero prolaze kroz pet kraćih aktivnosti, odnosno nastavnih situacija. U svakoj od njih jedan je član grupe u ulozi učitelja, jedan u ulozi promatrača, a troje u ulozi učenika. Članovi grupe izmjenjuju se u ulogama kako bi se svaki od njih imao mogućnost okušati u ulozi učitelja vodeći pri tome računa o različitim segmentima učenja i poučavanja. Odmah nakon provedene aktivnosti sudionici koji su bili u ulozi promatrača i učenika daju povratnu informaciju učitelju: što je bilo dobro i što bi se i kako moglo poboljšati. S obzirom da se aktivnost mikropoučavanja nastavljala na prvi dio posjeta posvećenog suradničkom planiranju, svaka je grupa trebala odabrati zajedničku temu mikropoučavanja. To je omogućilo i razmjenu ideja vezano uz moguće suradničko planiranje učitelja.

Profesionalni razvoj

U trećem dijelu posjeta učitelji su izrađivali mapu osobnog profesionalnog razvoja. Kao temelj za ovu aktivnost korišten je Okvir kontinuiranog profesionalnog razvoja učitelja British Councila s kojim su učitelji upoznati tijekom prvog savjetničkog posjeta. Okvir uključuje neke od temeljnih stručnih kompetencija učitelja: ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, vrednovanje učenja, upravljanje vještinom učiti kako učiti, učinkovitu suradnju, autonomiju u poučavanju, podršku razvoju vještine rješavanja problema, poznavanje predmeta i međupredmetnih tema i integracija IKT-a. Učitelji su individualno procjenjivali osobnu razinu usvojenosti pojedine kompetencije na mapi, od razine prepoznavanja, razumijevanja ili primjene do razine integracije. Pojedinačni podatci sudionika uneseni su u aplikaciju Menti te je na osnovu njih izrađena mapa profesionalnog razvoja škole.

Individualna i skupna mapa profesionalnog razvoja

Završni razgovor (debriefing)

U četvrtom je dijelu provedena refleksija u obliku završnoga razgovora (debriefing). Završni razgovor provodi se na kraju određene aktivnosti ili projekta kao svojevrsna rekonstrukcija aktivnosti: što je, kako i zašto učinjeno. Ova tehnika omogućava prepoznavanje i rješavanje nedoumica, razmjenu informacija i iskustava, dublje promišljane o određenoj temi i bolje povezivanje članova tima. Mentori su prezentirali snimku završnog razgovora o pripremi petog savjetničkog posjeta. Cilj je bio približiti učiteljima proces pripreme edukacija odgovarajući na pitanja o razlozima odabira određenih sadržaja, metoda ili strategija rada.

Nakon toga učitelji su pozvani da u skupinama provedu završni razgovor odgovarajući na pitanja: Zašto ste izabrali baš tu temu za mikropoučavanje? Zašto ste odabrali određene aktivnosti? Zašto ste koristili baš te metode? Zašto ste izlagali baš tim redoslijedom i tom dinamikom? Biste li nakon osvrta nešto promijenili? Što?

Završni razgovor tima petog savjetničkog posjeta

U radionicama se učitelje maksimalno uključilo u promišljanje i refleksiju o suradničkom planiranju i osobnom profesionalnom razvoju. Iako su neke od korištenih metoda i tehnika rada otprije poznate učiteljima, tijekom posjeta one su primijenjene u novom kontekstu – kao alat za jačanje profesionalnih kompetencija.

U evaluaciji je sudjelovalo 1484 učitelja i nastavnika koji su se u komentarima osvrnuli na sadržaj radionica i dosadašnje iskustvo rada u eksperimentalnim školama:

“Savjetnički posjet je bio koristan u poticanju razmišljanja o međunastavničkoj suradnji te otvorio nove prozore u mogućnostima nastavnog procesa.”
“Pohvaljujem prevagu praktičnog rada nad teorijom.”
“Malo smo manje napeti nego na prvom i vise motivirani za ići dalje.”
“Ne bih se više nikada vratila na stari način poučavanja. Uložila sam jako puno truda i vremena, ali zadovoljna sam zbog učenika.”
“Vidljiv je napredak kod svih koji su promjenama pristupili ne samo zato što moraju, već zato što žele napredovati profesionalno.”

Eksperimentalne škole peti savjetnički posjet
Podijelite članak:Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Share on LinkedIn
Linkedin