U razdoblju od 4. lipnja do 11. srpnja 2019. g. održana su 32 stručna skupa na kojima je sudjelovalo ukupno 947 učitelja i nastavnika Povijesti i to u Splitu, Solinu, Šibeniku, Sv. Filipu i Jakovu, Dubrovniku, Vukovaru, Osijeku, Čakovcu, Varaždinu, Sisku, Slavonskom Brodu, Otočcu, Kutjevu, Rijeci, Pazinu, Puli, Koprivnici, Bjelovaru, Oroslavju, Zagrebu, Ivanić Gradu, Karlovcu i Prigorju Brdovečkom. Predavači na skupovima su bili članovi radne skupine predmetnog kurikuluma za povijest Martina Glučina, Danijela Kegalj, Marija Krstinić, Filip Modrić, Zrinka Racić, Dragica Reljić i Valerija Turk-Presečki te viši savjetnici za povijest iz Agencije za odgoj i obrazovanje Hrvoje Knežević, Loranda Miletić i Marijana Marinović.
Zahvaljujemo voditeljima županijskih stručnih vijeća na suradnji i školama domaćinima u kojima su se održavali skupovi:
Tema skupova bila je Kurikulumski pristup poučavanju: od ishoda do vrednovanja, a očekivani ishodi su bili da učitelj/nastavnik poveže ishode učenja, aktivnosti i vrednovanja primjenjujući kurikulumski pristup poučavanju te da prati svoje napredovanje tijekom učenja, uspješno surađuje u različitim situacijama te samovrednuje i kolegijalno vrednuje proces učenja i rezultate skupine.
Skup je započeo uvodnom refleksijom u kojoj su sudionici individualno zapisali tri pojma koja povezuju s kurikulumskim pristupom poučavanju, te zatim s kolegom usporedili pojmove. Potom je svaki par ostatku sudionika izložio koji su im pojmovi bili isti, a koji različiti. Nakon toga svaki je sudionik napisao po jedno pitanje na koje bi htio dobiti odgovor do kraja današnjeg skupa. Uslijedilo je interaktivno izlaganje o strukturi predmetnog kurikuluma, oblikovanju ishoda, međupredmetnim temama i trima pristupima vrednovanju. Prije radionice sudionici su imale prilike vidjeti primjer kurikulumskog planiranja poučavanja iz metodičkih priručnika.
Teme koje su bile prezentirane sudionicima su: Kurikulum nastavnog predmeta Povijest, Kurikulumsko planiranje poučavanja, Obilježja odgojno-obrazovnih ishoda, Kurikulumi međupredmetnih tema i Tri pristupa vrednovanju.
U radioničkom dijelu sudionici su na temelju ishoda iz predmetnog kurikuluma oblikovali jedan ishod na razini aktivnosti. Nakon toga su osmišljavali primjer vrednovanja za učenje, kojim će obuhvatiti sve učenike u razredu. U skladu s time trebalo je osmisliti i aktivnost tako da ona ima logičan slijed, ostvariva je u planiranom vremenu i omogućuje aktivno sudjelovanje svih učenika.
Potom je uslijedilo prezentiranje uradaka i zajednička diskusija. U završnoj refleksiji sudionici su kroz aktivnost 3-2-1 izdvojili tri pojma koja su im sada jasnija, dva o kojima bi htjeli saznati više, te jedan koji im nije jasan. Ujedno su predavači odgovorili i na pitanja koja su sudionici postavili u uvodnoj refleksiji.
Na samom kraju sudionici su vrednovali stručni skup koristeći digitalni alat Forms, a upitnik je ispunilo 459 sudionika. Evaluacija se sastojala od niza pitanja na koje su sudionici odgovarali.
Najzastupljenija tema o kojoj bi na idućim skupovima htjeli saznati više je vrednovanje. Pored toga, sudionici smatraju da im je potrebna edukacija i za rad s učenicima s posebnim potrebama i darovitim učenicima.
Sudionici su na kraju su mogli napisati i svoje komentare, koji su velikom većinom bili izrazito pozitivni. Neke od njih možete pročitati ovdje: