Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavilo je u petak primjere digitalnih metodičkih preporuka za osnovnu i srednju školu, koji su usvojeni među 500 prijedloga pristiglih na posljednji krug javnog poziva.
Do sada je odobreno oko 200 metodičkih preporuka, a još ih je oko 170 u završnoj evaluaciji, rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak na konferenciji za medije te dodala da je 30 preporuka vraćeno na doradu i moći će se natjecati u sljedećem pozivu.
To je rezultat prvog poziva. Drugi poziv, na koji je pristiglo 1.300 prijedloga, zaključen je 15. srpnja i u tijeku je obrada pristiglih prijedloga, dok će treći poziv biti otvoren 1. kolovoza, rečeno je na konferenciji.
Kao cilj je navedeno prikupljanje inovativnih primjera metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda novih predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu, koji će služiti u frontalnoj primjeni kurikularne reforme u svim školama.
Tri autorice predstavile su svoje metodičke preporuke koje su usvojene, od kojih su neke korištene tijekom protekle godine u eksperimentalnim školama.
Za otkup autorskih prava jednog prijedloga metodičkih preporuka Ministarstvo plaća dvije tisuće kuna bruto, što je oko približno tisuću i pol kuna neto. Jedna metodička preporuka obrađuje jedan nastavni sat nekog predmeta.
Ministarstvo autore preporuka smatra sukreatorima kurikularne reforme i plaća ih sredstvima Europskoga socijalnog fonda, preko kojeg je osigurano 20 milijuna kuna.
Do sada su prihvaćene digitalne metodičke preporuke koje obrađuju 497 nastavnih sati i međupredmetnih tema, a sve su na raspolaganju svim učiteljima i nastavnicima u virtualnim učionicama Škole za život.
Za metodičke priručnike, koji obrađuju jedan predmet cjelovito, te za metodičke preporuke koje obrađuju jedan nastavni sat i predstavljaju alternativu u nastavi, do sada je utrošeno 10,4 milijuna kuna, rekla je pomoćnica ministrice Lidija Kralj.
Preuzeto s Hine.