Razredna nastava, skupovi uživo – priprema za frontalnu primjenu novih kurikuluma, lipanj i srpanj 2019.

Objavljeno: 29. srpnja 2019.

Stručni skupovi za učitelje  razredne nastave održani su diljem cijele Republike Hrvatske  u 186 osnovnih škola domaćina županijskih stručnih vijeća od 3. lipnja do 11. srpnja 2019. U njima je ukupno sudjelovalo 8 745 učitelja razredne nastave.

Voditeljicama i voditeljima županijskih stručnih vijeća, ravnateljima i zaposlenicima škola domaćina u kojima su se održavali skupovi zahvaljujemo na srdačnoj dobrodošlici te na odličnoj i profesionalnoj organizaciji skupova.

Predavači i voditelji radionica bili su članovi mentorskog tima (Mirna Grebec, Nataša Ljubić-Klemše, Tatjana Orešković, Marina Rasinec-Sečen, Đurđa Trupinić), Radne skupine za razrednu nastavu (Dorotea Buntak, Iva Černošek, Sandra Kasić, Andrea Kosorčić, Gordana Kralj, Ivana Križanac, Ida Loher, Gordana Lukenda, Keti Menjak, Sanja Polak, Gabriela Žokalj), članice Radne skupine za talijanski jezik kao materinski jezik (Anna Giugno Modrušan i Sara Vrbaški), te kolegice i kolega iz eksperimentalnih škola (Marijana Andrišek, Tonka Brailo, Gordana Fable, Viktorija Nevistić, Josip Novosel, Rosana Štrocinger i Itana Tomšić).

U radu stručnih skupova sudjelovali su i viši savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje: Jasmina Hamer, Đurđa Kulušić, Snježana Lustig, Šimica Mihaljević, Biljana Petljak Zekić, Patrizia Pitacco, Igor Rukljač, Mirela Skelac, Gianfranca Šuran.

Stručni skupovi održavali su se u sljedećim školama:

OŠ Vladimira Nazora, Daruvar – Područna škola Frankopanska; I. OŠ Bjelovar, Bjelovar; I. OŠ Bjelovar, Bjelovar; OŠ Garešnica, Garešnica; OŠ Vladimir Nazor, Adžamovci;  OŠ Stjepan Radić, Oprisavci; OŠ Sibinjskih žrtava, Sibinj; OŠ Blaž Tadijanović, Slavonski Brod; OŠ Ivana Gorana Kovačića, Staro Petrovo Selo; OŠ Sikirevci, Sikirevci; OŠ Antun Mihanović, Slavonski Brod; OŠ “Vladimir Nazor”, Slavonski Brod; OŠ Opuzen, Opuzen; OŠ Lapad, Dubrovnik; OŠ Cavtat, Cavtat; OŠ Lapad, Dubrovnik; OŠ “Ante Curać-Pinjac”, Žrnovo; OŠ Stjepana Radića Metković, Metković; OŠ Trpanj, Trpanj; OŠ Vladimira Nazora, Zagreb; OŠ Antuna Branka Šimića, Zagreb; OŠ Dragutina Domjanića, Zagreb; OŠ Frana Krste Frankopana, Zagreb; OŠ Davorina Trstenjaka, Zagreb; OŠ Brestje, Zagreb; OŠ Mladost, Zagreb; OŠ Špansko Oranice, Zagreb; OŠ Ivana Gorana Kovačića, Zagreb; OŠ Jordanovac, Zagreb; OŠ Petra Zrinskog, Zagreb; OŠ Tina Ujevića, Zagreb; OŠ Šestine, Zagreb; OŠ Antuna Mihanovića, Zagreb; OŠ Kajzerica, Zagreb; OŠ Otok, Zagreb; OŠ Vugrovec-Kašina, Zagreb; OŠ Prečko, Zagreb; OŠ Nikole Tesle, Zagreb; OŠ Dragutina Tadijanovića; OŠ Sesvete, Zagreb; OŠ Antuna Gustava Matoša, Zagreb; OŠ dr. Ante Starčevića, Zagreb; OŠ Pavleka Miškine, Zagreb; OŠ Luka, Zagreb; OŠ Matije Gupca, Zagreb; OŠ Horvati, Zagreb; OŠ Izidora Kršnjavoga, Zagreb; OŠ Trnsko, Zagreb; OŠ Ivana Gorana Kovačića, Zagreb; OŠ Trnjanska, Zagreb; OŠ Matka Laginje, Zagreb; OŠ Kajzerica, Zagreb; OŠ Marčana, Marčana; OŠ Jurja Dobrile – SE “Juraj Dobrila”, Rovinj; OŠ Marije i Line Umag; OŠ dr. Mate Demarina, Medulin; OŠ “Vazmoslav Gržalja”  Buzet; OŠ “Ivo Lola Ribar” Labin; OŠ Šijana Pula; OŠ Vladimira Nazora, Pazin; OŠ Poreč, Poreč; OŠ SE ˝San Nicolo˝  Rijeka; Prva OŠ Ogulin, Ogulin; OŠ Dubovac, Karlovac; OŠ Turanj, Karlovac; OŠ Mahično, Mahično; OŠ “Braća Seljan”, Karlovac; OŠ Kloštar Podravski, Kloštar Podravski; OŠ Braće Radića, Koprivnica; OŠ Ljudevita Modeca, Križevci; OŠ Sv. Petar Orehovec, PŠ Gregurovac, Gregurovac; Koprivnica; OŠ Lijepa naša, Tuhelj; OŠ Sveti Križ Začretje, Sveti Križ Začretje; OŠ Ljudevita Gaja u Krapini, Krapina; OŠ Zlatar Bistrica, Zlatar Bistrica; OŠ Donja Stubica, Donja Stubica; OŠ Ksavera Šandora Gjalskog, Zabok; OŠ dr. Jure Turića, Gospić; OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića, Senj; Centar za kulturu Rudar, OŠ Mursko Središće, Mursko Središće; Srednja škola Čakovec; OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica, Mala Subotica; OŠ Donja Dubrava, Donja Dubrava; OŠ Lug, Lug; OŠ Josipa Antuna Ćolnića, Đakovo; OŠ Vladimir Nazor, Đakovo; OŠ Retfala, Osijek; OŠ Šećerana, Šećerana; OŠ Matija Gubec, Magadenovac; OŠ Bratoljuba Klaića, Bizovac; OŠ Dore Pejačević, Našice; OŠ Ivana Brlić Mažuranić, Striziojna; OŠ kralja Tomislava, Našice; OŠ Dalj, Dalj; OŠ Antuna Mihanovića, Osijek; OŠ August Šenoa, Osijek; OŠ Mladost, Osijek; OŠ Dragutina Lermana, Brestovac; OŠ Fra Kaje Adžića, Pleternica; OŠ braće Radića, Pakrac; OŠ Antuna Kanižlića, Požega; OŠ Kozala, Rijeka; OŠ Ivana Rabljanina, Rab; OŠ Maria Martinolića, Mali Lošinj; OŠ Nikola Tesla, Rijeka; OŠ “Sveti Matej” Viškovo; OŠ Zamet, Rijeka; OŠ dr. Branimira Markovića, Ravna Gora; OŠ Eugen Kumičić, Rijeka; OŠ „Dr. Andrija Mohorovičić“ Matulji; OŠ “Vežica”, Rijeka; OŠ Fran Krsto Frankopan, Krk; OŠ “Pehlin”, Rijeka; OŠ Vladimira Nazora, Crikvenica; OŠ Vidici, Šibenik; Katolička OŠ Šibenik, Šibenik; OŠ Domovinske zahvalnosti, Knin; OŠ Ivan Goran Kovačić, Gora; OŠ 22. lipnja, Sisak; OŠ Josipa Kozarca, Lipovljani; OŠ Popovača, Popovača; OŠ Banova Jaruga, Banova Jaruga; OŠ Dragutina Tadijanovića, Petrinja; OŠ Sunja, Sunja; OŠ Viktorovac, Sisak; OŠ Majstora Radovana, Trogir; OŠ oca Petra Perice, Makarska; OŠ Manuš, Split; OŠ Skalice, Split; OŠ Josip Pupačić, Omiš; OŠ “Stjepan Radić” Imotski; OŠ Trstenik, Split; OŠ fra Pavla Vučkovića, Sinj; OŠ kneza Mislava, Kaštel Sućurac; OŠ Supetar, Supetar; OŠ Vrgorac, Vrgorac; OŠ Žnjan-Pazdigrad, Split;  OŠ kraljice Jelene, Solin; OŠ Hvar, Hvar; OŠ Vidovec, Vidovec; OŠ Franje Serta, Bednja; Predavaonica hotela Minerva, Varaždinske Toplice; VI. OŠ Varaždin, Varaždin; I. OŠ Varaždin, Varaždin; OŠ Eugena Kumičića, Slatina; OŠ Ivane Brlić- Mažuranić, Virovitica; OŠ Vladimir Nazor Virovitica; OŠ Petra Preradovića Pitomača, Pitomača; OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci; OŠ fra Bernardina Tome Leakovića; Bošnjaci, OŠ Bartola Kašića, Vinkovci; OŠ Siniše Glavaševića, Vukovar; OŠ „dr. Franjo Tuđman“, Šarengrad; OŠ „Antun i Stjepan Radić“, Gunja; OŠ August Cesarec, Ivankovo; OŠ Vladimir Nazor, Komletinci; OŠ Dragutina Tadijanovića, Vukovar; OŠ Benkovac, Benkovac; OŠ Biograd, Biograd na Moru; OŠ Jurja Barakovića, Ražanac; OŠ Krune Krstića, Zadar; OŠ Šime Budinića, Zadar; OŠ Dragutina Domjanića, Sveti Ivan Zelina; Konferencijska sala restorana Sablić, Dubrava; OŠ Milke Trnine, Križ; OŠ Klinča Sela, Donja Zdenčina; OŠ Samobor, Samobor; OŠ “Stjepan Radić”, Božjakovina; OŠ Eugena Kvaternika, Velika Gorica; Kulturni centar Bistra, Bistra; OŠ Eugena Kumičića, Velika Gorica; OŠ Pušća, Donja Pušća; PŠ Buševec, Buševec; OŠ “Ljubo Babić”, Jastrebarsko; OŠ Bogumila Tonija, Samobor; OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec, Macinec – skup održan u Varaždinskim Toplicama; III. OŠ Čakovec, Čakovec – skup održan u Varaždinskim Toplicama; OŠ Svibovec – skup održan u Varaždinskim Toplicama; OŠ Ludbreg – skup održan u Varaždinskim Toplicama; OŠ Cestica, Cestica; OŠ Sveti Petar Orehovec, PŠ Gregurovec; OŠ Ljudevita Modeca Križevci.

Tema stručnog skupa bila je Kurikulumsko planiranje poučavanja. U uvodnom dijelu s učiteljima je provedena refleksija o ključnim pojmovima kurikulumskog planiranja poučavanja koja je završila postavljanjem pitanja na koja žele dobiti odgovore tijekom skupa. Zatim je održano predavanje „Kurikulumski pristup poučavanju: od ishoda do vrednovanja“ kao sažetak polugodišnje edukacije koja se odvijala u 11 virtualnih učionica za učitelje razredne nastave na Loomenu. Predavanjem smo sudionike uveli u radionički dio u kojemu je bilo potrebno primijeniti stečena znanja i vještine na konkretnim primjerima povezivanja ishoda učenja, aktivnosti i vrednovanja primjenjujući kurikulumski pristup planiranja poučavanja.

Polaznici su oblikovali odgojno-obrazovni ishod na razini aktivnosti na temelju zadanog odgojno-obrazovnih ishoda jednog predmetnoga kurikuluma, osmislili metodu vrednovanja za učenje kako bi provjerili ostvarenost predloženog ishoda za sve učenike te su osmislili aktivnost koja ima logičan slijed, ostvariva je u planiranom vremenu, omogućuje aktivno sudjelovanje svih učenika i omogućuje ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda još jednog zadanog predmeta, jednog izbornog predmeta i  odgojno-obrazovnih očekivanja najmanje dviju međupredmetnih tema. Sudionici su radili u skupinama te su nakon svakog koraka predstavili rad skupine. Ostali sudionici su komentirali i na taj način postupno ostvarivali ishode stručnog skupa.

Na kraju je uslijedila završna refleksija o procesu kurikulumskog planiranja i odgovori mentora na pitanja koja su još ostala neodgovorena.

Od 8 745 učitelja koji  su sudjelovali na stručnim skupovima, evaluacijski obrazac o održanim stručnim skupovima ispunilo je 2 320 kolegica i kolega.

Najveći broj sudionika stručnih skupova koji su ispunili anketu rade u obrazovanju između 20 i 30 godina, približan je postotak onih koji rade više od 30 godina i onih između 10 i 15 godina,  a najmanji postotak je onih koji  s manje od 2 godine radnoga staža.

Sudionici posebno pozdravljaju skupove uživo, a svoje zadovoljstvo organizacijom ovih stručnih skupova iskazuju i u komentarima poput: „Ja sam vam entuzijast! Nisam u reformi, ali volim učiti na Loomenu, volim izrađivati IKT edukativne igrice i jako me veseli kad nešto novo naučim. Hvala vam što ste mi omogućili da učim i istražujem nove načine rada. ?“

„Uživo je ljepše!“ „Dobro strukturirano, aktivna uključenost sudionika, pristupačnost i susretljivost predavačica. Svaka pohvala.“

Pozitivan stav prema načinu rada u kojemu su polaznici aktivni i u kojemu uče kroz aktivnost, što je jedna od temeljnih smjernica kurikulmskog pristupa poučavanju, odrazio se i na rezultat ankete.

Organizacijom stručnog skupa u potpunosti je zadovoljno 71 % učitelja razredne nastave. Djelomično je zadovoljno 28 % sudionika, a u potpunosti nezadovoljno 1 %.

Sudionici su prepoznali predavače kao motivirane, spremne na suradnju, dobro pripremljene, kompetentne, pristupačne, zanimljive, pozitivne te one koji  „autoritet temelje na znanju, a ne na položaju“.

Prema procjeni sudionika, prosječna ocjena njihovog aktivnog sudjelovanja tijekom stručnog skupa je 4,17.

Sudionici su stručni skup prepoznali kao važan jer, kako sami navode, „Jako koristan stručni skup, dobila sam odgovore na pojmove koji mi nisu bili jasni.“ „Bilo je zanimljivo, poučno i motivirajuće. Smatram da je bilo puno informacija u kratkom vremenskom roku.“ „Zadovoljna sam, ali znam da se sama moram još educirati.“

Oni koji su na skup došli nesigurni u znanja koja su stekli kroz virtualnu edukaciju, razjasnili su nedoumice koje su imali i dobili su konkretne informacije. To potvrđuju i podatci ankete prema kojoj 26 % sudionika smatra da su im dobivene informacije u potpunosti pomogle u razumijevanju promjena vezanih za planiranje poučavanja, a 65 % ih smatra da su im uglavnom pomogle. Da im uopće nisu pomogle ili nisu baš pomogle misli ukupno 9 % kolegica i kolega.

Prosječna ocjena kojom procjenjuju vlastite kompetencije u kurikulumskom planiranju je 3,596. Sudionici ankete ističu: „Zahvaljujući održanom skupu, zagrebala sam dublje u kurikulumsko planiranje.“ „Na skupu sam se osjećala vrlo ugodno . Razjasnila sam nejasnoće između odgojno-obrazovnih ishoda, ishoda aktivnosti i sadržaja poučavanja kao i o godišnjem planiranju.“ „Edukacija me motivirala da primijenim nov način rada.“

Kroz edukacije u virtualnim učionicama, edukacije uživo u siječnju/veljači i sada u lipnju/srpnju polaznici su upoznati s novom paradigmom poučavanja. „Puno mi se više sviđa ovaj skup. Prošli je ostavio puno otvorenih pitanja i puno tog se činilo kao “govorenje u prazno” i kao samo “hvaljenje nečeg imaginarnog”, dok je ovo bilo puno konkretnije. Pohvala predavačima.“ „Jedan od rijetkih gdje sam nešto i naučila. Hvala. :)“

Prema rezultatima ankete gotovo 92 % polaznika u potpunosti ili djelomično  smatra da kurikulumsko planiranje poučavanja omogućuje da ono bude usmjereno na učenika, a ne na sadržaj. Samo 8 % polaznika s tom se tvrdnjom uglavnom ili u potpunosti ne slaže.

Da je kurikulumsko planiranje primjenjivo u nastavnoj praksi u potpunosti ili djelomično se slaže 91 % polaznika. Njih 9 % djelomično se slaže s tom tvrdnjom, a manje od 1 % uopće se s njom ne slaže.

S tvrdnjom da definiranje ishoda aktivnosti omogućava, olakšava ili poboljšava svrsishodno i konkretno planiranje nastavnog procesa u potpunosti ili djelomično slaže se  89 % polaznika, uglavnom se ne slaže 10 %, a uopće se ne slaže 1 % polaznika.

Da istovremeno planiranje ostvarivanja ishoda i vrednovanja njihove usvojenosti pomaže u konkretnijem planiranju aktivnosti u potpunosti ili djelomično slaže se 89 % sudionika. S tom tvrdnjom uglavnom se ne slaže 10 %,  a 1 % uopće se ne slaže.

S tvrdnjom da vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje potiče učenike na veću aktivnost, odgovornost i razvoj samoreguliranog pristupa učenu u potpunosti se slaže 43 %, a djelomično 49 % polaznika stručnih skupova. S tvrdnjom se uglavnom ne slaže 7 %, a uopće se na slaže  1 % polaznika.

Nakon stručnog skupa s tvrdnjom da ima ideju kako izraditi svoj godišnji izvedbeni kurikulum u potpunosti ili djelomično slaže se 76 % sudionika, uglavnom se ne slaže 21 %, a u potpunosti se ne slaže njih 5 %.

Da su ih edukacije motivirale na primjenu novih načina učenja i poučavanja u potpunosti ili djelomično se s tom tvrdnjom slaže 81 %, a uglavnom se ne slaže 15 %. Njih 4 % uopće se ne slaže s tom tvrdnjom.

Učitelji u svojim komentarima ističu koliko im je stručni skup uklonio nedoumice vezane uz provedbu obrazovne reforme, ali i da im je potrebno još informacija o obrazovnoj reformi.

Najzastupljenije teme u kojima sudionici očekuju dodatnu podršku i edukaciju u nadolazećoj školskoj godini su istraživački pristup, uporaba IKT-a u nastavi ali i u planiranju, planiranje i osmišljavanje nastavnih aktivnosti, međupredmetne teme, metode i strategije poučavanja na način da učenik bude aktivan sudionik procesa učenja, metakogniciju te vrednovanje koje je prepoznato kao najkompleksniji dio posla učitelja. Pored toga, sudionici smatraju da im je potrebna edukacija i za rad s učenicima s teškoćama u učenju i ponašanju te s darovitim učenicima. Mnogi ističu kako bi željeli vidjeti primjere dobre prakse koja se odvija prema kurikulumskom načinu planiranja poučavanja. Učitelji koji rade u kombiniranim odjeljenjima ili u produženom boravku također očekuju podršku u vidu edukacija, načinu planiranja i primjere dobre prakse.

„Bilo bi izvrsno kad bismo u nekoj od idućih edukacija bili u prilici proučiti pripremu za jedan sat/dan (bilo koju mikrocjelinu) i pogledati kako to izgleda u praksi (ili “preletjeti” kroz jedan ogledni sat ili pogledati snimku) pa komparirati, tj. uočavati planirano i realizaciju – otprilike ono što se radi na edukacijama Koraka. Smatram da bi i inače trebalo puno više horizontalne suradnje i na način da međusobno nazočimo satovima jer smatram da bi to poboljšalo praksu i/ili barem osvijestilo svoje loše strane i ideje/puteve/strategije napretka. Jedno je sjediti na edukacijama i aktivima i razgovarati o radu, a sasvim drugo to gledati ispred sebe. To ne bi trebao biti problem jer sigurno ima puno kolegica i kolega koje su bile u ŠzŽ ove godine i koji bi rado s nama podijelili svoja konkretna iskustva, pripreme i snimke satova.
Svojevremeno je, koliko se sjećam, postojala ideja o “učiteljima poučavateljima” (iskusni, kompetentni učitelji koji bi 70% radnoga vremena bili u svome razredu, a 30% u superviziji drugima), bila je i vrlo kvalitetna edukacija, ali se od toga odustalo, što mi je jako žao jer mi je ideja bila odlična.“

„Kako planirati jednostavnije uz veću učinkovitost?“

„Još više o planiranju jer mi je to najteže.“

„Mislim da bi bilo dobro održati jedno predavanje koje bi se odnosilo samo na kombinacije.“

„Planiranje, rad i metode poučavanja darovitih učenika.“

„Poboljšati  kompetenciju uporabe digitalnih obrazovnih sadržaja – kroz dodatne radionice.“

„Konkretne primjere definiranja ishoda aktivnosti i povezivanje istih u korelaciju s ostalim predmetima.“

„O konkretnim aktivnostima kojima bi se mogli ostvarivati ishodi.“

„O produženom boravku koji je potpuno zanemaren, što se tiče edukacija, praktički ne postoji. Potrebno je učiteljima u boravku dati više važnosti.„

Sudionici su na kraju su mogli napisati i svoje komentare, koji su velikom većinom bili izrazito pozitivni. Neke od njih možete pročitati ovdje:

• „Korisno, podržavam usavršavanje na Loomenu. Razbistruje nejasnoće. Treba vremena za potpuno razumijevanje i primjenu, no to će ići samo kroz praksu.
• „Skup je izuzetno kvalitetno organiziran, sadržajno korisno i primijenjivo. Bit će od velike pomoći. Svaka pohvala za predavačice. Pune su znanja, truda i entuzijazma za reformu pred nama. Djelovale su vrlo ohrabrujuće i motivirajuće na nas učitelje.“
• „Cure su za 10. Sve su dale od sebe da nam sto vise objasne o budućem radu. Hvala!“
• „Jedna od sudionica skupa je neprimjereno verbalno napala predavačicu. Ne dijelim njeno mišljenje, predavačica nam je dala puno važnih informacija i uputa.“
• „Konačno nešto konkretno i korisno!?“

• „Pohvala mentorici, kratka je i jasna, otvorena i pozitivna, daje konkretne odgovore, ima strpljenja saslušati sva pitanja i komentare, pruža podršku i motivira polaznike, autoritet temelji na znanju, a ne na položaju. Pohvala i školi domaćinu na gostoprimstvu i zakuski. Sviđa mi se što smo imali radionice i radili u skupinama. Većinu izloženog sam već naučio na Loomenu, ali mi je bilo korisno dobiti uživo odgovore na pitanja od mentorice, a pitanja su bila kvalitetnija jer se više učitelja našlo na istom mjestu i nadopunjavalo. Smatram ove edukacije uživo vrlo korisnima za starije kolegice koje ne barataju dobro digitalnim tehnologijama i imaju teškoća s korištenjem Loomena. Sviđa mi se autonomija koju učitelj dobiva kroz ovu reformu.“
• „Pozitivna atmosfera i ugodna, stručna predavačica. Iako jako umorna, osjećala sam se ugodno i na kraju me potakla na osmišljavanje aktivnosti.“
• „Vrlo konstruktivno, s visokim stupnjem suradnje i kvalitetne komunikacije.“
• „Mnoge nedoumice vezane za planiranje i vrednovanje su detaljnije objašnjene.“
• „Zgodno je bilo vidjeti video iz prakse, iz učionice kako se djeca služe tabletima. Voljela bih vidjeti i čuti više konkretnih primjera.“
• „Radionice su bile dobro osmišljene i korisne. Predavačice ljubazne i susretljive.“
• „Mislim da bi bilo dobro pokazati konkretan primjer nastavnog sata od planiranja, priprave, upisivanja sadržaja sata u e-dnevniku, vođenja bilješki u e-imeniku kako bi učiteljicama bilo jasnije.“
• „Bilo mi je vrlo zanimljivo i učinkovito prisustvovati. Predavači su bili izvrsni. Vidi se da su učitelji iz prakse. Znaju, hoće i mogu. Baš su me oduševili.“
• „Bilo je ok. Neke stvari mi se opcenito ne svidaju u ovoj reformi, ali to nema veze sa skupom.“
• „Mislim da je lakše učiti u skupnom radu nego samo iščitavati činjenice i bilo bi dobro imati više takvih skupova.“

• „Skup je bio konkretan i prvi na kojem sam shvatila bit kurikularne reforme. Smatram da je trebao biti održan prije online edukacija, koje bi tako  bile jasnije i svrsishodnije.“
• „Trebamo nastaviti ovakav oblik usavršavanja…“
• „Još mi puno toga ipak nije jasno. Predavačice su bile odlične, ali trebao bi nam još koji aktiv kako bi nam se iskristalizirala količina novosti, odn. promjena.“
• „Prvi dio skupa – predavanje, nije bio zanimljiv, nisam čula ništa novo što već nisam naučila na loomenu. Drugi, praktični dio je bio odličan. Prodavačice su bile odlične.“
• „Održani skup mi je pomogao da se osvijestim za Školu za život.“
• „Vesele me nove spoznaje!“
• „Potrebno imati mikrofon da bi se čulo sve jer dobar dio kolegica priča kao djeca u razredu. Ometaju one koji su stvarno došli nešto čuti i naučiti. Način sjedenja im je omogućio da više brbljaju jer su bile okrenute jedna drugoj.“
• „Već sam prošle školske godine radila u eksperimentalnom 1. razredu, tako da sam već prošla planiranje i vrednovanje, te ga primjenjivala u svom razredu ali nije na odmet ponoviti i uvjeriti se u odabir pravog puta.“
• „Radionički tip rada je svakako bio bolji dio iako je i teoretski dio važan i dao je odgovore na mnoga pitanja. Bilo bi jako dobro da je skupova uživo bilo više, naročito za učiteljice prvih razreda kako bi ih osnažili za rad (i to radioničkog tipa).“

• „Današnji skup je bio odličan. Predavačice su jednostavnim jezikom otklonile mnoge nedoumice i nejasnoće. Istaknula bih riječ ishodići koja mi je poput žaruljice sijevnula u glavi i zato objema puno hvala na današnjoj edukaciji.“
• „Najbolji skup do sada u sklopu Škole za život. U početku previše toga već viđenog kroz Loomen (očito za učitelje koji nisu prošli teme), ali predavačice su bile izvrsne i njihova prilagodba skupa potrebama grupe i vremenu je bila izvrsna, iznimno su pripremljene i ugodne.“
• „Stručni skup je bio konkretno usmjeren na navedenu temu iz koje smo mogli spoznati i riješiti se nedoumica u novoj primjeni ŠZŽ. Mentorice su konstruktivno surađivale s nama, odgovarale nam na pitanja, usmjeravale u rješavanju zadataka, bilo od velike koristi. Kolegica iz eksperimentalne škole dala nam je upute kako biti argumentiran u radu, način odvijanja nastavnog procesa s naglaskom na vrednovanje za učenje/kao učenje, pisanju pripreme, izradu GIK, tjednog ili tematskog planiranja. Skup je prošao o pozitivnom ozračju i vjerujem da je mnogim mojim kolegama više jasnije što nas očekuje od jeseni.“
• „Održani skup potvrdio mi je moja saznanja o planiranju te otvorio neke nove ideje, vizije koje će pridonijeti samom procesu planiranja.“
• „Tema skupa aktualna, potrebna i ima svoju svrhu, ali vrijeme održavanja skupa ne ide na ruku učiteljima koji su u najzahtjevnijem dijelu nastavne godine te prevladava umor i zasićenost. Najzainteresiraniji su učitelji budućih prvih razreda pa je možda sada trebalo samo s njima organizirati skup, a kroz iduću školsku godinu i s drugima.„

I na kraju komentar sudionika kojim bi se moglo opisati ovih 186 stručnih skupova za učitelje razredne nastave:

• „Skup je bio vrlo poučan, o konkretnim temama vezanim uz novi kurikulum. Neke stvari koje mi nisu bile posve jasne, sada razumijem. Radionica planiranja kao cjelovitog učenja bila je zanimljiva. Sviđa mi se ovakav način poučavanja, mislim da treba mijenjati način poučavanja koji je zastario. Novi kurikulum daje više slobode učitelju, učenicima manje stresa zbog ocjena, ispita i više kritičkog promišljanja, rada na komunikaciji, cjelovitog poučavanja, iskustvenog i usmjerenog prema učeniku. Nadam se da će se učitelji potruditi i prihvatiti novi način rada, svaka promjena je teška, ali promjene u obrazovanju su nužne.“

izvješće Razredna nastava

---