Novosti

Roditeljski sastanci Škola za život

Roditeljski sastanci Škola za život

Objavljeno: 14. ožujka 2019.

Tijekom rujna i listopada 2019. godine održani su roditeljski sastanci u 48 osnovnih i 24 srednje škole uključenih u eksperimentalnu provedbu programa Škole za život.

Svrha sastanaka bila je informirati roditelje učenika 1., 5. i 7.razreda osnovne škole te 1.razreda srednje škole o ključnim promjenama koje donosi kurikulumski pristup nastavi te na koji će se način one odraziti na učenike i školsku svakodnevicu.

Sastanci su uključivali prezentaciju, kraći radionički dio s anketom, odgovaranje na pitanja i otvorenu komunikaciju s roditeljima.

Kroz prezentaciju roditeljima su predstavljene teme:

  • Vremenski okvir provođenja eksperimentalnog programa
  • Razlika između tradicionalnog i suvremenog pristupa učenju i poučavanju
  • Usmjerenost na razvoj kompetencija
  • Rješavanje problema u nastavi
  • Razvoj vještina učiti kako učiti
  • Promjene u praćenju i vrednovanju učenika
  • Uloga roditelja i obitelji u obrazovnom procesu
  • Evaluacija programa

Roditeljski sastanci Škola za život from Skolazazivot

U radioničkom dijelu roditelji su podijelili iskustva vezana uz vlastito školovanje, kao i ono iz svakodnevnog životnog i radnog okruženja. Kroz kratku diskusiju pojašnjena je razlika između usmjerenosti na sadržaje i usmjerenosti na razvoj kompetencija kao temelj kurikularnog pristupa.

Roditelji su se odazvali na sastanke u velikom broju te pokazali zainteresiranost za promjene koje se uvode u škole uključene u eksperimentalni program. Veći dio roditelja podržava uvođenje promjena no iskazuje i određeni oprez što je vidljivo iz postavljanih pitanja.

Pitanja i odgovori

Dio pitanja roditelja odnosio se na opremanje škola u sklopu projekta, prije svega na uporabu tableta u nastavi. Roditelje je zanimalo na koji će se način rješavati pitanja odgovornosti u slučaju oštećenja tableta a postavljali su i pitanja o funkcionalnosti određenih modela koje su škole nabavile (prije svega vezano uz nedostatak kamere). Zanimalo ih je kako će se i koliko često tableti koristiti u nastavi te na koji će se način kontrolirati sigurnost u pristupu informacijama.

Roditeljima je pojašnjen postupak nabave tableta i ostalih nastavnih sredstava u sklopu projekta. Tableti su imovina škole i odluke o načinu korištenja tableta preuzima škola. U slučaju oštećenja tableta škole mogu ali nisu obavezne potraživati naknadu nastale štete i troškova od roditelja koji su potpisali preuzimanje odgovornosti za preuzeti uređaj. Isprobavali su se tableti različitih konfiguracija; kamera nije neophodna za funkcionalnost tableta i njihovu primjenu u nastavi. Škola i djelatnici škole odlučuju nose li učenici tablete kući ili ne, kao i koji će im zadaci biti zadani. Tableti se ne koriste nužno na svakom nastavnom satu već, prema procjeni učitelja, u onim zadacima u kojima uporaba digitalnih alata unaprijeđuje sam nastavni proces. Učenici imaju neograničen pristup edukativnim sadržajima čije domene su popisane i odobrene od strane MZO. Također, imaju na raspolaganju i 2GB besplatnog prometa mjesečno kojim mogu slobodno pristupati različitim digitanim obrazovnim sadržajima.

Postavljana su i pitanja vezana uz organizaciju nastave u pojedinoj školi; od organizacije izborne nastave u suprotnom turnusu do (ne)povezanosti određenih sadržaja u školama koje su se odlučile za organizaciju nastave u blokovima.

Škole uključene u eksperimentalni program dobile su veću autonomiju u organizaciji nastave pa tako i mogućnost organizacije nastave u blokovima. Kriteriji za donošenje odluke o drugačijoj organizaciji nastave uključuju procjenu ravnatelja i učitelja/nastavnika o mogućim poboljšanjima takvim pristupom te lokalni kontekst u kojem škola djeluje. Na sastancima su bili prisutni i ravnatelji škola koji su, prema potrebi, odgovarali na ova pitanja.

Roditeljima je pojašnjeno na koji način se odvija edukacija učitelja i nastavnika uključenih u program te je naglašeno da je za vidljivost rezultata potreban nešto duži vremenski period.

Dio roditelja je izrazio zabrinutost vezano uz način na koji će sudjelovanje u eksperimentalnom programu utjecati na daljnje školovanje učenika, upis u srednju školu ili pristup državnoj maturi. Pojašnjeno je da se sve vanjske evaluacije prilagođavaju promjenama pa će se tako i upisi i državna matura uskladiti s novim kurikulumima te ni na koji način neće diskriminirati učenike koji su dio obrazovanja proveli u eksperimentalnom programu.

Najveći naglasak u radu s učenicima u ekspermentalnim školama stavljen je na promjene u metodama i oblicima rada. Opseg i vrsta sadržaja s kojima se učenici upoznaju nije identičan onima u školama koje nisu uključene eksperimentalni program no sve škole će u sljedećoj godini biti uključene u primjenu novih kurikuluma tako da će se razlike smanjiti. Važno je istaknuti da se prilikom upisa, natjecanja ili državne mature mora osigurati ravnopravan status svih učenika bez obzira jesu li sudjelovali u eksperimentalnom programu ili ne. Također, proces će biti kontinuirano praćen i evaluiran kako bi se već u tijeku realizacije poboljšavao. Državna matura, kao i mnogi drugi oblici vrednovanja učenika kontinuirano će se prilagođavati novom pristupu učenju i poučavanju.

Roditelje učenika osnovnih škola je zanimalo hoće li se novi pristup odraziti i na domaće zadaće učenika koje često podrazumijevaju velik angažman roditelja.

Pojašnjeno je da se očekuje drugačiji pristup zadacima koje će učenici trebati samostalno odrađivati kod kuće; cilj je poticati samostalnost učenika u učenju a to će uključivati više istraživačkog rada kao i suradnju među učenicima. Važna je komunikacija između predmetnih učitelja i roditelja te informiranje o onome što se od učenika očekuje. Roditelji bi učenicima trebali osigurati kvalitetno okruženje za učenje (pristup informacijama, materijalima i sadržajima potrebnim za učenje i sl.) a ne preuzimati njihove obveze učenja.

Dio roditelja u pitanjima se osvrnuo na obećano „olakšanje“ školske torbe, omjer digitalnih i tiskanih sadržaja udžbenika te na neprilagođenost nekih udžbenika novom pristupu.

Digitalizacija škola i uporaba digitalnih udžbenika omogućavaju jednostavniji pristup obrazovnim sadržajima, fleksibilniju organizaciju nastavnog procesa i „lakše” školske torbe. Udžbenici koji se koriste u eksperimentalnim školama prošli su recenzije no nisu jedini izvor obrazovnih sadržaja dostupan učiteljima i učenicima. Izbor udžbenika, izvora učenja i poučavanja te način na koji se koriste u nastavi dio je autonomije učitelja i nastavnika.

Dio pitanja roditelja odnosio se i na vrednovanje učenika. Prije svega, roditelje je zanimalo kako se definiraju kriteriji vrednovanja postignuća učenika u odnosu na postavljene ishode te uvažava li novi pristup vrednovanju individualne osobine učenika u većoj mjeri od dosadašnjeg.

Roditeljima je, vezano uz ova pitanja, također pojašnjeno na koji način se odvija kontinuirana edukacija učitelja i nastavnika čiji je važan dio upravo onaj o vrednovanju. Veći naglasak na formativnom vrednovanju nego što je to bio do sada, trebao bi pružiti učenicima informacije potrebne za pravovremenu prilogodbu učenja a učiteljima i nastavnicima za prilagodbu poučavanja. U tom smislu, proces vrednovanja trebao bi pratiti individualne osobine učenika u većoj mjeri od dosadašnjeg.

Na kraju, roditelje je zanimalo na koji će način biti evaluirani rezultati eksperimentalnog programa te hoće li oni utjecati na nastavak programa i daljnje školovanje učenika.

Roditelji su obaviješteni što će se sve pratiti tijekom školske godine i kako će biti provođena evaluacija.

Pratit će se:

  1. Kompetencije učenika u rješavanju problema (općenito, ne poseban predmet)
  2. Zadovoljstvo učenika
  3. Motivacija učitelja

Ta tri elementa će se pratiti anketnim upitnicima na početku i kraju školske godine. Upitnici će biti za učenike, učitelje i roditelje. Evaluacija će se raditi kontinuirano kako bi se uočeni nedostaci mogli odmah ispravljati. Uz ove glavne elemente prikupljat će se i povratne informacije o metodama poučavanja i vrednovanja, udžbenicima, primjeni tehnologije, organizaciji nastave, mogućnosti realizacije kurikuluma i sve ostalo što se u eksperimentalnom programu radi drugačije.

Neki od prijedloga sudionika:

Potrebna je intenzivnija i bolja komunikacija roditelja s predmetnim nastavnicima kao i MZO vezano uz provođenje eksperimentalnog programa.

Roditelje je potrebno pravovremeno informirati o obvezama učenika, osobito onima koje se odnose na rad u IKT okruženju i pretraživanje interneta.

Više informacija o novom pristupu učenju i poučavanju moguće je pružiti i samim učenicima na satovima razredne zajednice​ ili kroz slične prezentacije. To bi pozitvino utjecalo na motivaciju učenika.

Važno je pitati i same učenike o prednostima i eventualnim problemima pri realizaciji nastavnog procesa.​

Učenicima je potrebno više informacija o metodama i strategijama učenja koje trebaju primjenjivati.

U udžbenicima bi trebala biti jasnije naznačena povezanost s ishodima učenja što bi bila dobra smjernica i roditeljima u praćenju djetetova napretka.

Učenička torba može biti lakša ako se dobro osmisli raspored sati za pojedino odjeljenje.​

Potrebno je smanjiti pritisak vezan uz ocjenjivanje te uvesti više praktičnog rada u nastavu (SŠ).

Moguće je uvesti neku vrstu izbornosti u osnovnu školu kako bi učenici imali priliku razvijati se prema individualnim​ interesima i mogućnostima.

Sukladno uvođenju Škole za život, potrebno je mijenjati i državnu maturu.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja bi trebalo više ulagati u izvođenje terenske nastave učenika.

Potrebno je poboljšati i izjednačiti materijalne i tehničke uvijete u kojima se odvija nastava u školama.

Roditeljski sastanci kvalitativna analiza izvještaja from Skolazazivot

 

U sklopu sastanaka roditelji su pozvani da svoja pitanja i prijedloge upućuju i na službene mrežne stranice Škole za život.

Roditelji su izrazito zainteresirani za različite aspekte provođenja eksperimentalnog programa. Zanimaju ih opće smjernice novog pristupa učenju i poučavanju ali prije svega odgovori na pitanja vezana uz svakodnevni rad škole, obveze učenika i praćenje njihovog napretka.

Potrebno je ostvariti kontinuiranu i intenzivnu komunikaciju između roditelja i škola kako bi se lakše prevladali mogući problemi u provođenju programa. Važnost suradnje i uspostavljanja partnerskog odnosa među svim dionicima ovog procesa zaključak je kojim je završavao najveći broj roditeljskih sastanaka.

 

 

izvješće roditeljski sastanak
Podijelite članak:Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Share on LinkedIn
Linkedin