Tijekom provedbe prve godine eksperimentalnog programa Škola za život u školskoj godini 2018./2019., predmetni nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji putem sustava Loomen imali su mogućnost kontinuiranog vođenja nastavničkog dnevnika s osvrtom na provođenje eksperimentalnog programa u realnom okruženju. Na taj način članovi Mentorskoga tima imali su uvid u pozitivne strane provođenja eksperimentalnog programa, ali i izazove s kojima se nastavnici susreću u svojim učionicama. Velik broj sudionika eksperimentalnog programa koristio je mogućnost vođenja dnevnika kako bi svoje dojmove iznijeli jednokratno ili kontinuirano kroz školsku godinu, pri čemu je prikupljen sljedeći broj stranica dnevničkih zapisa:
Dnevničke zapisalo pisalo je 657 nastavnika predmetne nastave, 180 nastavnika razredne nastave, 84 stručna suradnika i 51 ravnatelj, odnosno ukupno 1070 odgojno-obrazovnih radnika iz eksperimentalnih škola pisalo je dnevničke zapise tijekom prve godine provođenja eksperimentalnog programa.
U dnevničkim zapisima nastavnici su se osvrnuli na provođenje eksperimentalnog programa Škola za život pomoću sljedećih smjernica:
Stručni suradnici su se, uz spomenuto, osvrnuli i na motivaciju učitelja, a ravnatelji na učenike, nastavnike, roditelje, atmosferu u školi, nastavna sredstva i edukaciju nastavnika.
Nastavak ovog dokumenta donosi sažetke odgovora učitelja i nastavnika u predmetnoj nastavi. Identificirani su najistaknutiji pozitivni aspekti te najčešći izazovi u provedbi programa – za svako pojedino pitanje.
Kompetencije učenika u rješavanju problema: Koje promjene primjećujete?
Pozitivne promjene:
Izazovi:
Zadovoljstvo učenika: Koje promjene primjećujete?
Pozitivne promjene:
Izazovi:
Kurikulumi: Koje ste prednosti i nedostatke uočili?
Pozitivne promjene:
Izazovi:
Oblici rada, metode poučavanja i metode vrednovanja: Koje ste primijenili i kako njihova primjena doprinosi poboljšanjima?
Pozitivne promjene:
Izazovi:
Nastavna sredstva: Koja nastavna sredstva koristite i na koji način ona doprinose poboljšanjima?
Pozitivne promjene:
Izazovi:
Dnevnički zapisi ravnatelja u velikoj mjeri potkrepljuju sve pozitivne aspekte i izazove u provedbi eksperimentalnog programa koje su prepoznali i sami nastavnici.
Kao izuzetno pozitivan aspekt provođenja eksperimentalnog programa ravnatelji navode atmosferu i pozitivno ozračje u školama te ističu da je Škola za život povezala kolege u zbornici te da više međusobno surađuju, diskutiraju i sl., a također je postignuta i bolja povezanost nastavnika s učenicima i roditeljima. Iako su online edukacije nastavnika zahtjevne i oduzimaju puno vremena, nastavnici su zadovoljni podrškom koju su im pružili članovi Mentorskog tima, no ističu potrebu i želju za više konkretnih edukacija uživo. Raspoloženje nastavnika varira od entuzijastičnih do nezadovoljnih i preopterećenih s obzirom na obujam posla krajem godine, no dojam je da su s vremenom sve svjesniji nužnosti promjena i vlastite uloge u tom procesu, a u konačnici zadovoljni postignutim rezultatima i promjenama koje su uveli u nastavu. Ravnatelji su svjesni svoje uloge u motiviranju i poticanju nastavnika na promjene. Plaćanje prekovremenih sati rada je dodatna motivacija nastavnicima koji su sudjelovali u provođenju eksperimentalnog programa. Provođenje eksperimentalnog programa omogućilo je i nabavku opreme koju inače ne bi škola bila u mogućnosti sama financirati. Manji je broj nastavnika koji pružaju otpor promjenama.
Generalno, ravnatelji u svojim zaključcima gotovo jednoglasno ističu da su zadovoljni što su bili dio eksperimentalnog programa Škola za život te smatraju da je to donijelo pozitivne promjene i veće zadovoljstvo nastavnika i učenika. Ističu i da su potrebne promjene određenih zakonskih akata i pravilnika da bi ideje Škole za život mogle u potpunosti zaživjeti.
Dodatno, pojedini ravnatelji ističu da ih smeta i žalosti što dio javnosti i kolega negativno percipira provođenje eksperimentalnog programa te smatraju da bi veći naglasak u promociji trebao biti na ciljevima programa – novim načinima poučavanja i edukaciji nastavnika, a ne na tabletima i lakšim udžbenicima, što stvara pogrešnu sliku u javnosti.
Jednako kao i ravnatelji, i stručni suradnici prepoznaju gotovo sve pozitivne aspekte reforme i izazove koje su naveli predmetni nastavnici. Stručni suradnici pohvaljuju savjetničke posjete školama, no ističu potrebu za edukacijama u Loomenu koje su prilagođene različitim profilima stručnih suradnika (pedagozi, psiholozi, knjižničari).
U preko 1300 stranica dnevničkih zapisa koje su pisali učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji tijekom cijele školske godine prikupljeni su vrijedni materijali koji daju uvid u samu srž reformskih procesa u školi. Ukupno 1070 odgojno-obrazovnih radnika iz eksperimentalnih škola pisalo je dnevničke zapise tijekom prve godine provođenja eksperimentalnog programa.
Najvažnije su analize po pojedinim predmetima jer mogu usmjeravati daljnje edukacije i pomoći Mentorskom timu u osmišljavanju podrške u školama.
Sažetak na općoj razini daje odgovore na važna pitanja po pojedinim postignućima, odnosno pozitivnim promjenama, kao i izazovima koji priječe da se razviju puni potencijali reforme. Posebno ističemo problemski pristup nastavi i formativno vrednovanje koje daje potporu učeniku u procesu učenja i spoznaji o tome kako učiti. Tu je od posebne važnosti aktivnost učenika koju treba ostvariti unatoč tome što se većinu učenika na to ranije nije poticalo. Kod formativnog vrednovanja pak do izražaja dolazi potpuna promjena paradigme poučavanja i učenja koja od nastavnika zahtjeva drugačiji, sadržajniji način pripreme, ali i kreativni pristup nastavi. Promišljeno korištenje digitalnih alata motivira učenike, ali i učenici i nastavnici trebaju još edukacije na tu temu.
Ravnatelji posebno ističu pozitivnu atmosferu u zbornici i puno više suradnje među nastavnicima, ali ih i žalosti donekle negativna slika koja se stvara u javnosti jer se naglasak stvara na pogrešne stvari (tableti), a ne na pozitivne promjene u samoj nastavi.
Stručni suradnici pohvaljuju savjetničke posjete školama, no ističu potrebu za edukacijama u Loomenu prilagođenih pojedinoj struci. Ove preporuke uzete su u obzir kod pripreme za frontalno uvođenje kurikularne reforme u sve škole. Unatoč velikom broju škole (preko 1300) u svima će se održati savjetnički posjeti u svakom polugodištu.
U konačnici, može se zaključiti da je u početku provođenja eksperimentalnog programa bilo podosta izazova koji su se rješavali tijekom godine te je bilo potrebno određeno vrijeme da svi sudionici u obrazovnom sustavu shvate očekivanja i svoju ulogu te se naviknu na novi način rada. Opterećenje nastavnika bilo je povećano zbog učestalih edukacija i pripreme nastavnih materijala te snalaženja s uvođenjem digitalnih alata u nastavu i novim načinima vrednovanja, a i učenicima je trebalo vremena da se priviknu na svoju aktivniju ulogu u nastavnom procesu. S vremenom su se sve više počele uočavati pozitivne promjene u zadovoljstvu učenika i nastavnika novim načinima rada, no nastavnici i ravnatelji naglašavaju da se će konkretni rezultati ovakvog načina rada i promjene u kompetencijama učenika moći vidjeti tek za nekoliko godina.
Više detalja o specifičnim primjedbama u pojedinim predmetima priloženo je u zasebnim dokumentima.
Analizu sastavila: doc. dr. sc. Katarina Pažur Aničić, Sveučilište u Zagrebu, FOI