Sažetak – hrvatski

 

 

SAŽETAK ZAKLJUČAKA PRAĆENJA I EVALUACIJE
ZA TEHNIČKU POTPORU PROVEDBI
CJELOVITE KURIKULARNE REFORME U HRVATSKOJ

 

 

Sažetak zaključaka praćenja i evaluacije

Uvod napisao Artur Taevere, glavni savjetnik British Councia i tehnički voditelj projekta

1. Prva faza našeg projekta (od ožujka 2018. do ožujka 2019.) značajno je doprinijela ključnim aspektima Cjelovite kurikularne reforme u Hrvatskoj. Usredotočili smo se na četiri teme: (1) ishodi učenja, (2) rješavanje problema, (3) učiti kako učiti i (4) pružanje podrške. Više od 1000 učitelja i ravnatelja iz eksperimentalnih škola odgovorilo je na našu anketu u veljači 2019., koju je provelo Sveučilište Auckland. Značajna većina navela je kako razumiju ključne promjene i kako ih već prakticiraju ili namjeravaju prakticirati u budućnosti. Značajno, 81% ispitanika navelo je kako razumiju što su ishodi učenja, 74% ih već koristi u praksi i 84% ih namjerava koristiti u budućnosti. Kod rješavanja problema i učiti kako učiti, nešto manje učitelja već koristi te pristupe (69% i 59%), no veliki dio ispitanika ih namjerava koristiti u budućnosti (83% i 81%). To nam govori da su učitelji i ravnatelji motivirani naučiti o tim novim pristupima i u skladu s tim polako poboljšavaju svoju praksu. Detaljne brojke dostupne su na strani 36. evaluacijskog izvješća Claire Sinnema sa Sveučilišta u Aucklandu.

2. Naš projekt je doprinio učinkovitoj provedbi pilot faze kurikularne reforme poglavito zbog jačanja kapaciteta hrvatskih mentora. Mentori su iskusni učitelji i edukatori, oslobođeni svojih svakodnevnih obaveza poučavanja, kako bi pružili podršku učiteljima u eksperimentalnim školama koji su aktivno uključeni u primjenu novog kurikuluma. Nakon programa edukacije koju su proveli međunarodni stručnjaci u Svetom Martinu u svibnju 2018., 100% mentora složilo se da su bolje pripremljeni pružati podršku učiteljima u eksperimentalnim školama. 80% ih se složilo s ovom tvrdnjom jako ili vrlo jako. Edukacija u Svetom Martinu nastavila se putem virtualnih webinara tijekom proteklih šest mjeseci, što je dodatno pripremilo mentore za pružanje podrške učiteljima u eksperimentalnim školama.

3. Postoji široka podrška kurikularnoj reformi među učiteljima, ravnateljima, roditeljima i učenicima. Na primjer, 85% ravnatelja i učitelja i 76% roditelja potpuno ili većinom podržavaju novi kurikulum (Sinnema, stranice 9. i 11.). Ova velika podrška ostvarena je iz više razloga, uključujući i ovaj projekt, no i mnogo ostalih inicijativa i čimbenika. Puno učitelja osjeća kako su hrvatske škole spremne za promjenu. Na ispitivanju fokusne skupine provedenom u listopadu 2018., jedan od učitelja rekao je: ‘Moram pohvaliti što se, unatoč svemu, nešto počelo mijenjati. To su sustavne promjene. Ne kozmetičke.’ (Priestley, stranica 11.). Iz naše ankete za učitelje i ravnatelja vidljivo je da većina njih ima pozitivan stav o kvaliteti podrške koju su dobili. Brojne inicijative Ministarstva znanosti i obrazovanja, a i drugih, doprinijele su tim rezultatima. Za učitelje su provedene predmetno specifične edukacije, regionalne edukacije održane su na razne teme, eksperimentalnim školama osigurana je tehnologija poput tableta, nabavljeni su novi udžbenici, itd.

4. Međutim, ne bi trebalo pretjerano tumačiti pozitivne rezultate podrške kurikularnoj reformi i otvorenost ka promjeni načina poučavanja. S jedne strane, više od dvije trećine ispitanika navelo je kako su umjereno ili značajno promijenili način na koji koriste resurse u poučavanju i vrste aktivnosti koje koriste u razredu. Više od pola ih je navelo da su umjereno ili značajno promijenili dokumentaciju planiranja, ulogu učenika u svom razredu, svoju interakciju s učenicima, sadržajem ili temama koje obrađuju (Sinnema, stranica 10). Iako su ovi rezultati ohrabrujući, važno je uzeti u obzir kako su oni temeljeni na osobnom izvješćivanju. U sljedećoj fazi projekta, bit će korisno dodati opažanja u razredu kao dodatnu metodu praćenja i evaluacije. Na taj bismo način dobili dodatne informacije o tome u kolikoj se mjeri zaista mogu primijetiti promjene u učionicama koje nam navode učitelji i ravnatelji.

5. Shvaćanje novog kurikuluma zahtijeva vrijeme. Treba vremena kako bi se razumjele nove ideje i prakse, kako bi ih se iskušalo i razmislilo o tome kako one funkcioniraju. Claire Sinnema u svom izvješću navodi: ‘Dobronamjerni praktičari često prenaglašavaju svoj napredak, zbog vjerojatnosti da nove ideje nisu u potpunosti shvaćene’ (Sinnema, stranica 10). Mark Priestley u svom izvješću iznosi sličnu ideju: ‘… budući da će se novi kurikulum interpretirati kroz postojeće znanje, uvjerenja i iskustva pojedinca, čin shvaćanja novih informacija uvijek se posreduje kombiniranjem postojećeg razumijevanja s detaljima novog kurikuluma. Stoga, umjesto da istisnu postojeće znanje i prakse, nove informacije ih samo nadopunjavaju. To, prema Spillaneu (2004.), stvara takozvani proces kraćeg puta koji znači da iako su učitelji entuzijastični oko reforme, njihova izvedba novog kurikuluma je često površna i na taj način oni previde dublje strukturne i konceptualne promjene koje reforma obuhvaća (Priestley, stranica 4.).

6. Daljnje ulaganje u profesionalni razvoj učitelja, ravnatelja i ostalog školskog osoblja omogućit će kurikularnoj reformi dugoročni uspjeh. Kao što ističu izvješća praćenja i evaluacije, reforma trenutno uživa široku podršku među učiteljima, ravnateljima i obiteljima. Taj se dobar rad jednostavno mora nastaviti. Profesor Graeme Aitken sa Sveučilišta u Aucklandu ovako je sažeo ključne ideje hrvatske kurikularne reforme: (1) promjena fokusa s poučavanja na učenje; (2) promjena svrhe učenja sa stjecanja znanja na razvoj kompetencija i vrijednosti pored znanja; (3) promjena pristupa poučavanja od poučavanja kao govorenja do poučavanja kao aktivnog uključenja učenika kroz razne metode motivacije vezane za ishode; (4) promjena pristupa učenja od prenošenja sadržaja učenicima do pomaganja učenicima učiti kako učiti. Ove ideje o cjelovitoj kurikularnoj reformi su ostvarive, ali samo ako učitelji, ravnatelji i ostalo ključno osoblje u školama i dalje nastavi dobivati kvalitetnu podršku koja će im pomoći da razumiju dublji smisao novog kurikuluma i kako ga ostvariti.

Uključena su sljedeća izvješća:

1. Kurikularna reforma u Hrvatskoj: Praćenje i evaluacijsko izvješće

1. dio: Evaluacijsko istraživanje (Sažetak kvantitativnog istraživanja)
Sastavili: Izvanredna profesorica Claire Sinnema uz potporu Justine Park, Sveučilište u Aucklandu

Izvješće evaluira odgovore učitelja, ravnatelja i roditelja o kurikularnoj reformi u Hrvatskoj i njihovom razumijevanju novog kurikuluma. U veljači i ožujku 2019. godine, provedene su dvije ankete, jedna za ravnatelje i učitelje i druga za roditelje. Anketa za ravnatelje i učitelje u prvom redu se odnosila na područja kurikuluma koja su obrađena u prvoj fazi našeg projekta: ishodi učenja, rješavanje problema, učiti kako učiti i pružanje podrške. Anketa za roditelje odnosila se na njihovo općenito razumijevanje i stavove o kurikularnoj reformi.

2. Kurikularna reforma u Hrvatskoj: Praćenje i evaluacijsko izvješće

2. dio: Teorijski okvir, Narativi kurikuluma, komentar na Okvir kurikuluma i Recenzija kurikuluma Prirode i društva (Sažetak teorijskog okvira kurikularne reforme)
Izradio: Profesor Graeme Aitken, Sveučilište u Aucklandu

Teorijski okvir opisuje implementaciju kurikuluma kao proces gdje učitelji zaista pokušavaju shvatiti što se zakonski od njih traži. Treba im podrška dobro organiziranog profesionalnog razvoja koja im pomaže prepoznati dublja konceptualna shvaćanja reforme, aktivira njihova prijašnja znanja, balansira opće i specifično.
Narativi kurikuluma predlažu proces razumijevanja ključnih elemenata reforme i što oni znače u praksi.
Komentar na Dokumente okvira hrvatskog nacionalnog kurikuluma daje kratki teorijski prikaz Okvirnog nacionalnog kurikuluma, Okvira za vrednovanje i međupredmetne teme Učiti kako učiti.
Konačno, Kurikulum Prirode i društva recenziran je u okviru prikladnosti, važnosti, širine i dubine, itd.

3. Analiza kurikularne reforme u Hrvatskoj

Sažetak kvalitativnog istraživanja
Profesor Mark Priestley i Aileen Ireland, Sveučilište u Stirlingu u Škotskoj

Ovo izvješće doprinosi sveukupnoj evaluaciji našeg projekta u prvoj fazi, a temelji se na kvalitativnom istraživanju provedenom u pet eksperimentalnih škola u Hrvatskoj u listopadu 2018. Podaci su prikupljeni iz razgovora i fokusnih skupina s ravnateljima, učiteljima, učenicima i roditeljima. Razgovori i fokusne skupine su u većoj mjeri obuhvatile kurikularnu reformu, ne samo četiri teme na koje je prva faza usredotočena (ishodi učenja, rješavanje problema, učiti kako učiti, pružanje podrške). Povratne informacije i komentari nisu isključivo o našem projektu, već o općenitim iskustvima susreta s novim kurikulumom i raznim projektima povezanim s njim.

 

Kurikularna reforma u Hrvatskoj

Izvješće o praćenju i evaluaciji

za tehničku potporu provedbi cjelovite

kurikularne reforme u Hrvatskoj

Prvi dio: Evaluacijsko istraživanje

Pripremila

Izvanredna profesorica Claire Sinnema,
uz potporu Justine Park

School of Learning, Development and Professional Practice

Faculty of Education and Social Work,

The University of Auckland

 

Kontekst projekta

British Council provodi projekt “tehničke potpore provedbi kurikularne reforme” u Hrvatskoj koji financira Europska unija putem Službe za potporu strukturnim reformama Europske komisije. Cjelovita kurikularna reforma široka je inicijativa koju vodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Sveobuhvatni ciljevi cjelovite kurikularne reforme odnose se na uspostavu usklađenog i učinkovitog obrazovnog sustava koji se temelji na cjelovitim kurikulumima te strukturnim promjenama kako bi se moglo:

Mnogi projekti i programi pridonose eksperimentalnom programu reforme, uključujući i projekt potpore koji provodi British Council koji je u središtu ove evaluacije. Opći ciljevi projekta potpore jesu:

Tehničku potporu pružili su oni koji sudjeluju u eksperimentalnom programu čiji je cilj provjeriti primjenjivost novih kurikuluma i fokusiran je na ciljeve koji se odnose na a) povećanje kompetencija učenika u rješavanju problema i b) povećanje zadovoljstva učenika školom te motiviranje njihovih učitelja i nastavnika.

Svrha evaluacije

Svrha ovog projekta bila je evaluirati reakcije učitelja, ravnatelja i roditelja na kurikularnu reformu u Hrvatskoj i njihovo razumijevanje novih kurikuluma. Opseg evaluacije bio je usredotočen na ključne elemente Nacionalnog okvirnog kurikuluma (NCF, National Curriculum Framework) koji je glavni dokument nacionalnoga kurikuluma (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2017.) i koji definira sljedeće:

Ključna pitanja evaluacije

Evaluacija je osmišljena kako bi pružila uvid u sljedeća ključna pitanja evaluacije:

  1. U kojoj mjeri učitelji i ravnatelji uključeni u program potpore prihvaćaju nove kurikulume u Hrvatskoj?
  2. Koliko su učitelji i ravnatelji sigurni da mogu provesti nove kurikulume u Hrvatskoj?
  3. Kako učitelji i ravnatelji razumiju ključne aspekte novih kurikuluma u Hrvatskoj?
  4. U kojoj mjeri učitelji i ravnatelji u svojoj praksi primjenjuju ključne elemente novih kurikuluma?
  5. U kojoj su mjeri roditelji svjesni novih kurikuluma u Hrvatskoj i podržavaju li ih?

Sažetak metodologije

Provedeno u veljači i ožujku 2019. godine, ovo istraživanje temeljilo se na podatcima dobivenim od učitelja, mentora, ravnatelja i roditelja. Dvije ankete, jedna za ravnatelje i učitelje te druga za roditelje, koristile su niz ljestvica za izražavanje stupnja slaganja i ljestvica semantičkih razlika (semantički diferencijal) kako bi utvrdile percepcije u odnosu na sljedeće:

 

Uzorak i izvori podataka

 

Anketa za ravnatelje i učitelje: Ukupno je 1624 učitelja i ravnatelja pozvano da sudjeluju u anketi. Ukupno 1281 ispitanika (79% pozvanih) dalo je pristanak i počelo ispunjavati online anketu za ravnatelje i učitelje. Od onih koji su počeli ispunjavati anketu 1047 (82%) ih ju je ispunilo u potpunosti, što predstavlja stopu odgovora od izvornog uzorka u iznosu od 64%. Potpuno ispunjavanje svih bitnih stavki ankete uključivalo je odgovore na sve stavke prema sljedećim mjerilima: ukupna potpora, receptivnost, potpora, elementi kurikuluma i realizacija kurikuluma te promjena. Preostali djelomični odgovori, od kojih je velika većina bila vrlo djelomična (samo jedna ili dvije stavke ili skale dovršene) isključene su iz ove analize.

Potpuno ispunjene ankete za ravnatelje i učitelje obuhvatile su 45 osoba koje su navele da su ravnatelji, 22 ih je navelo da su mentori, 891 ih je navelo da su učitelji, a 121 ih je navelo da imaju “drugu” ulogu[1].

Odgovori su dobiveni od 47 osnovnih škola (s prosječno 15 ispitanika po školi) i od 27 srednjih škola (s prosječno 17 ispitanika po školi).[2]

Anketa za roditelje: Ukupno 1335 ispitanika ispunilo je online anketu za roditelje. Dodatnih 152 je otvorilo anketu, ali nisu dovršili odgovore te su uklonjeni iz skupa podataka.

[1] Naknadne analize proučit će tekstualne unose za “drugu” kategoriju, što može rezultirati revizijom broja frekvencija za kategorije ravnatelja, učitelja i mentora.

[2] Naknadne analize proučit će tekstualne unose za odgovore “drugih” o nazivu škole, što može rezultirati revizijom broja frekvencija za škole i prosječnog broja ispitanika po vrsti škole.

Sažetak ključnih rezultata – Anketa za ravnatelje i učitelje

Sveukupna potpora ravnatelja i učitelja

Kao odgovor na pitanje “Sveukupno gledano, u kojoj mjeri podržavate nove kurikulume?”, velika većina ispitanika izrazila je potporu. Više od 85% isptitanika ili svi ispitanici izrazili su ili potpunu potporu ili su rekli da uglavnom podržavali nove kurikulume. Osobito vrijedi istaknuti da su svi mentori izrazili potporu (pomalo, uglavnom ili potpuno), dok je više od 95% njih izrazilo da ili potpuno ili uglavnom podržava nove kurikulume. Ravnatelji su također izrazili snažnu potporu s najvećim rezultatom od bilo koje skupine, i to potpunu potporu (51%) te ih je više od 95% navelo da ili potpuno ili uglavnom podržavaju nove kurikulume.

Receptivnost ravnatelja i učitelja prema novim kurikulumima

Odgovori na pitanja o tome kako gledaju na kurikulume, osmišljeni tako da upućuju na njihovu receptivnost, također su bili vrlo pozitivni. Rezultati semantičkih diferencijala (s negativnijim stavom izraženim na jednom kraju ljestvice od šest točaka i pozitivnijim stavom na drugom) otkrili su da je samo jedna stavka imala manje od polovine odgovora u pozitivnom kraju kontinuuma (jedna od tri opcije pozitivnog odgovora) – ta je stavka bila o njihovu mišljenju o tome zahtijevaju li novi kurikulumi “više posla (nego s prijašnjim nastavnim planom i programom)” ili “manje posla (nego s prijašnjim nastavnim planom i programom)”, što sugerira da su učitelji svjesni radnog opterećenja potrebnog za ostvarenje težnji za koje su vrlo receptivni.

Stavovi ravnatelja i učitelja o kvaliteti potpore

Otprilike dvije trećine ravnatelja i učitelja navelo je, u prosjeku na svim stavkama kvalitete potpore, pozitivne stavove prema kvaliteti potpore (odgovor u jednoj od tri pozitivne točke kontinuuma). Najviše ocijenjene stavke bile su one usmjerene na to je li potpora povezana s već postojećim uvjerenjima bila izvor novih ideja i uvida, je li utjecala na praksu i je li bila izazovna. Najlošije ocijenjene stavke bile su one koje su ispitanike tražile njihova stajališta o tome koliko je potpora bila izdašna, temeljita i relevantna.

Praksa ravnatelja i učitelja za ključne elemente kurikuluma – realizacija kurikuluma

Odgovori na pitanja o osam ključnih elemenata kurikuluma i o mjeri u kojoj ravnatelji i učitelji razumiju razloge za njih, što oni jesu, misle li da su dobra ideja, jesu li dovoljno sigurni da znaju kako ih koristiti, imaju li kolege sa stručnim znanjem kojima se mogu obratiti za pomoć te koriste li već elemente u svojoj praksi, čini se da sugeriraju kako ispitanici smatraju da dobro napreduju u provedbi novih kurikuluma. Ovi rezultati trebaju se tumačiti s oprezom, budući da istraživanja u drugim kontekstima upućuju na činjenicu da su napori u provedbi politika, čak i od strane dobronamjernih praktičara, možda manje napredni nego što ispitanici izvješćuju, s obzirom na vjerojatnost da nove ideje iz kurikuluma još nisu u potpunosti shvaćene ili da njihove implikacije nisu u potpunosti ostvarene.

Promjena

Više od dvije trećine ispitanika navelo je da su ili umjereno ili znatno izmijenili korištena sredstva i korištene aktivnosti. Više od polovine (ali manje od dvije trećine) ispitanika navelo je da su ili umjereno ili znatno izmijenili svoju dokumentaciju za planiranje, ulogu koju njihovi učenici preuzimaju u razredu, svoju interakciju s učenicima i sadržajima ili temama. Nešto manje od polovine ispitanika navelo je da su ili umjereno ili znatno promijenili svoju interakciju s kolegama i svoj pristup izvještavanju roditelja.

Međupredmetne teme

Ispitanici su rangirali koje bi međupredmetne teme najvjerojatnije uklopili (1) do one za koje je najmanje vjerojatno da će ih uklopiti u svoju nastavu (7). Građanski odgoj i obrazovanje bila je međupredmetna tema koja se najčešće našla na prvom mjestu, što sugerira da praktičari daju prioritet ovoj temi. Međupredmetne teme poduzetništvo te uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija bile su najmanje zastupljene.

Generičke kompetencije

Ravnatelji i učitelji bili su zamoljeni da navedu na koje će se generičke kompetencije vjerojatno najučinkovitije usredotočiti u svojoj praksi (poučavanja ili vodstva). Ispitanici su rangirali na koje bi se međupredmetne teme najvjerojatnije usredotočili (1) do one za koje je najmanje vjerojatno da će se na nju usredotočiti (7).

Više od dvostruko više ispitanika rangiralo je oblike mišljenja (rješavanje problema; donošenje odluka; metakognicija; kritičko mišljenje; kreativnost i inovativnost) kao prvu u odnosu na ostale generičke kompetencije, dok je kompetencije oblici rada i korištenje alata (komunikacija; suradnja; informacijska pismenost; digitalna pismenost i korištenje tehnologija) većina ispitanika najniže rangirala.

Korelacije

Pearsonove korelacije za sljedećih sedam ljestvica koje se odnose na teorijski okvir u osmišljavanju evaluacije prikazane su u tablici u nastavku.

Korelacijske analize gore navedenog pokazuju da:

Sažetak ključnih rezultata – Anketa za roditelje

Sveukupna potpora roditelja

Odgovori u anketi za roditelje upućuju na visoku razinu potpore za nove kurikulume. Više od 76% ispitanika izjavilo je da ili uglavnom ili u potpunosti podržavaju nove kurikulume, a vrlo malo njih (5%) je navelo da ih ne podupiru.

Mišljenja roditelja o novim kurikulumima

Većina ispitanika u anketi za roditelje izrazila je više pozitivno nego negativno mišljenje (ocjenjujući jednu od tri točke na pozitivnom kraju ljestvice semantičkog diferencijala) o tome da je kurikularna reforma potrebna (77%), o njihovu pozitivnom stavu prema kurikulumima (82%), o tome da su kurikulumi bolji od dosadašnjeg nastavnog plana i programa za njihovo dijete (73%) i da se kurikulumi smatraju uzbudljivima (77%).

Svjesnost roditelja, njihovo razumijevanje i potpora novim kurikulumima

Većina ispitanika koja je sudjelovala u anketi za roditelje snažno potvrđuje da su svjesni novih kurikuluma i toga da škola njihova djeteta sudjeluje u eksperimentalnom programu.

Razumijevanje i potpora roditelja novim kurikulumima

Postojala je visoka razina suglasnosti kod ispitanika u anketi za roditelje u vezi s potporom ključnim elementima kurikuluma (usredotočenost na to da učenici rješavaju probleme, usredotočenost na međupredmetne teme i usredotočenost na generičke kompetencije). Više od dvije trećine ispitanika se slaže ili izrazito slaže da podupiru te usredotočenosti – rješavanje problema (74%), međupredmetne teme (73%), aktivna uloga učenika (68%). Manje ih je navelo da se slaže ili izrazito slaže da razumiju svrhu novih kurikuluma (53%) ili da razumiju ključne promjene (44%).

Zaključak

Ova evaluacija sugerira da, kao i u drugim okruženjima, praktičari imaju visoko uvažavanje novih kurikuluma koje su dužni provesti za djecu i mlade za koje su odgovorni. S potporom visoke kvalitete, učitelji i ravnatelji mogu izgraditi sigurnost potrebnu za provođenje kurikuluma – što zahtijeva snažnu mrežu i osobito duboko razumijevanje novih elemenata kurikuluma. Ove se analize temelje samo na samoprocjeni razumijevanja te je ovo istraživanje time ograničeno. Daljnje analize razumijevanja koje učitelji, ravnatelji i mentori primjenjuju dok oživljavaju kurikulume u učionicama (i dok odgovaraju na evaluacijske ankete) važno je uzeti u obzir zajedno s ovim kvantitativnim rezultatima. Naknadne će se analize oslanjati na kvalitativne odgovore što se tiče uvida u percepcije i razumijevanje kurikuluma.

Ispitanici koji su sudjelovali u anketama za roditelje također su izrazili vrlo pozitivnu sveukupnu potporu, stavove o kvaliteti kurikuluma i potporu ključnim elementima.

Ovi su rani pozitivni indikatori dobra vijest, ali ne umanjuju potrebu za kontinuiranim naporima: nastaviti pružati visokokvalitetnu potporu i ojačati mreže kroz koje se širi stručnost vezana za kurikulume. Ti će napori biti važni kako bi se zadržalo visoko uvažavanje kurikuluma i izgradila sigurnost i sposobnost potrebne za njihovo provođenje na način koji je u skladu s namjerama i težnjama postavljenim u kurikulumima.

_______________

[1] Naknadne analize proučit će tekstualne unose za “drugu” kategoriju, što može rezultirati revizijom broja frekvencija za kategorije ravnatelja, učitelja i mentora.

[2] Naknadne analize proučit će tekstualne unose za odgovore “drugih” o nazivu škole, što može rezultirati revizijom broja frekvencija za škole i prosječnog broja ispitanika po vrsti škole.

 

Prijevod: British Council

The project is funded by the European Union via the Structural Reform Support Programme and implemented in cooperation with the European Commission’s Structural Reform Support Service