U razdoblju od 28. lipnja do 5. srpnja 2019. godine održano je 9 stručnih skupova na lokalnoj i regionalnoj razini za učitelje i nastavnike Talijanskoga jezika Republike Hrvatske. Prisustvovalo je 276 učitelja i nastavnika osnovnih i srednjih škola.
Predavačice na stručnim skupovima bile su članice stručne radne skupine za Talijanski jezik: Roberta Bonassin, Ljiljana Kurjak, Kristina Štefiček i Ines Viljanac Katičić te viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje Patrizia Pitacco.
Škole domaćini održanih skupova bile su: Gimnazija Velika Gorica; Srednja Škola Pakrac; Pazinski kolegij – Klasična gimnazija s pravom javnosti, Pazin; OŠ Kostrena, Kostrena; OŠ Vidici, Šibenik; Gimnazija Vladimir Nazor, Zadar; OŠ „Ravne njive“, Split; II. gimnazija, Split; Hotelijersko-ugostiteljska škola u Dubrovniku.
Na stručnim skupovima sudjelovalo je 276 učitelja i nastavnika Talijanskoga jezika, od kojih je njih 190 ispunilo anketu (68.84%).
Prema rezultatima ankete 90% polaznika u potpunosti je zadovoljno organizacijom skupa.
Tema stručnih skupova bila je Kurikulumski pristup poučavanju. U središtu skupova bilo je kurikulumsko planiranje u kojem su se učitelji i nastavnici okušali radeći u grupama uz podršku savjetnice i mentorica. Učitelji/nastavnici su povezivali ishode učenja, aktivnosti i vrednovanja primjenjujući kurikulumski pristup poučavanju te su samovrednovali i kolegijalno vrednovali proces učenja i rezultate skupine.
U završnoj refleksiji sudionici skupa navode tri ključna pojma koja su naučili ili koja su im nakon radionice jasniji nego prije, dva pojma o kojima žele znati više informacija, jedan pojam koji im nije jasan, a vezan je uz kurikulumski pristup poučavanju.
Ukupno 37.89% sudionika smatra da su im dobivene informacije u potpunosti pomogle u razumijevanju promjena vezanih za planiranje poučavanja, a 61.57% smatra da su im uglavnom pomogle.
Sudionici su u anketi naveli i teme o kojima bi više željeli saznati u virtualnim učionicama ili na stručnim skupovima uživo. Teme koje su sudionici skupova najviše spominjali su: vrednovanje, primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavi, povezanost s međupredmetnim temama. Naglašena je i potreba za konkretnim primjerima iz nastavne prakse te iskustvima iz eksperimentalnih škola.
Ukupno 28.42% sudionika smatra kurikulumsko planiranje u potpunosti primjenjivim u svojoj nastavnoj praksi, a 67.89% smatra da je uglavnom primjenjivo.
Sudionici skupova su u anketi pisali i svoje komentare o održanom skupu. Komentari su bili većinom vrlo pozitivni, izdvajamo samo neke od njih: